Od početka 2007. do kraja prošle godine u BiH se dogodilo čak 1.539 samoubistava, a najviše ih je izvršeno na podučju opština Banjaluka, Bijeljina, Tuzla i Doboj, pokazuju podaci entitetskih MUP-ova. Tako je za te tri godine na području ove četiri od 129 opština koje je obuhvatilo istraživanje "Nezavisnih", izvršeno čak 248 samoubistava, što predstavlja 16 odsto od svih počinjenih samoubistava u BiH. Naime, na području opštine Banjaluka izvršeno je 81, Bijeljina 58, Tuzla 57, a Doboj 52 samoubistva. O koliko zastupljenoj problematici govorimo, dovoljno pokazuje podatak da su u RS za posljednjih osam godina počinjena 2.264 samoubistva, od čega su u 25 slučajeva suicid izvršili maloljetnici. Prema podacima FUP-a, samo prošle godine na području FBiH sebi su život oduzela 234 lica.

Nažalost, crni bilans nastavio se i ove godine, tako da je i u proteklih nekoliko sedmica izvršen niz "dizanja ruke na sebe", ili su se pak, dogodili pokušaji istog.

Jedan od posljednjih primjera dogodio se početkom ovog mjeseca, kada se Zorka Jokić (75), srčani bolesnik, bacila sa petog sprata Kliničkog centra u Banjaluci, a nedugo zatim i podlegla zbog teških povreda.

Sličan primjer dogodio se nedavno i u Bihaću, gdje je četrdesettrogodišnja Ismeta Ćehić, samohrana majka, sebi oduzela život bacivši se u nabujalu rijeku Unu.

Takođe, Dobojlije je nedavno šokirala vijest kada je Siniša Dujković (39), poznati šahista iz tog grada, skokom kroz prozor iz svog stana pokušao da izvrši samoubistvo.

Od straha do siromaštva: Prema podacima kojim raspolaže MUP RS, osnovni motivi samoubistava se svode na starost, strah od samoće i bolesti, nervno rastrojstvo, najčešće u kombinaciji sa osiromašenjem, socijalnim statusom i socijalnom neizvjesnošću, alkoholizmom, te osjećajem besperspektivnosti uopšte.

"Za maloljetna lica koja se odlučuju na ovakav korak karakteristični motivi se svode na nerazumijevanje i sukobe sa roditeljima, nesređene odnose u porodici, neuspjeh u školi i slično", rekla je Tijana Savić, službenik za odnose s javnošću u Kabinetu direktora Policije RS.

Dok brojni parametri ukazuju da je depresija sveprisutna u društvu, stručnjaci upozoravaju da su razmišljanja o samoubistvu prisutna kod gotovo 80 odsto depresivnih osoba.

Razmišljanja kod depresivnih lica variraju od osjećaja da je bolje da ih nema, do ozbiljnih razmišljanja o samoubistvu i pravljenja planova kako to izvršiti, pa sve do pokušaja ili izvršenog samoubistva, kažu psihijatri.

Marija Burgić-Radmanović, načelnica Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Banjaluka, naglašava da su suicidi posebno česti kod osoba koje boluju od depresije, bipolarnog afektivnog poremećaja, shizofrenije i alkoholizma.

"Takve osobe ili ne vide nikakvu dalju perspektivu u životu, ili su pod uticajem psihopatoloških zbivanja, poput halucinacija", pojasnila je Burgić-Radmanovićeva.

Ova doktorica kaže da se suicidalno ponašanje može javiti iz sociopatoloških razloga, kao što su ljubavni konflikti, konflikti u braku ili porodici, neuspjeh u školi, zbog teških i hroničnih bolesti, invaliditeta.

"Okolnosti koje mogu doprinijeti realizaciji suicidalnih misli su saznanje da se boluje od teške i neizlječive bolesti, bolesti koje stigmatizuju, slaba porodična i socijalna podrška, finansijske poteškoće, promjene u socioekonomskom statusu, porodično neslaganje, nasilje u porodici, stambeni problemi, problemi na poslu, neuspjeh u školi, i druge", nabrojala je Burgić-Radmanovićeva.

Psiholozi kažu da je razumijevanje fenomena samoubistva veoma kompleksno pitanje, jer su faktori suicidalnog rizika brojni. Neki od faktora, po psiholozima, jesu pol, godine starosti, bračni status, religijska pripadnost, urbana sredina, usamljenost, nezaposlenost, društvene krize, različiti porodični problemi i razočarenja u život, odsustvo socijalne podrške i solidarnosti... Faktori suicidnog rizika koje psiholozi takođe često navode su i gubitak međuljudske komunikacije, prethodni pokušaji suicida, suicid u porodici, narušavanje mentalnog zdravlja, depresivnost, korištenje alkohola i droga, životne promjene poput otkaza na poslu, odlazaka u penziju, odlazaka djece od kuće radi osamostaljenja, kao i razna organska oboljenja.

Najčešće ti faktori u svom djelovanju nisu usamljeni, odnosno više njih djeluje istovremeno, navode psiholozi.

Prećute suicidne ideje: Mr Sanja Radetić- Lovrić, psiholog, i viši asistent Filozofskog fakulteta u Banjaluci, kaže da da li će osoba pokušati ili izvršiti samoubistvo zavisi od toga koliko je njena psihička struktura spremna da odgovori na okolnosti njene socijalizacije.

"Nerijetko se dešava da signale koje nam šalju naši najmiliji ne prepoznajemo jer prosto ne možemo da povjerujemo u to da bi sebi zaista mogli oduzeti život. S druge strane, osoba može imati suicidalne ideje o kojima ne govori drugima, pa je utoliko teško znati za njih", ističe Radetić-Lovrićeva.

Još naglašava da je osobi koja je u depresivnom stanju pogrešno savjetovati "da se trgne", jer ona upravo nije u stanju to učiniti. Prema njenim riječima, u takvim situacijama veoma je važno razumijevanje i podrška od strane bliskih osoba koje takođe moraju biti uključene u stručnu psihološku pomoć.

"Objašnjenju suicida treba pristupati humanistički, stavljajući u centar interesovanja čovjeka, njegove potrebe, želje i težnje u savremenom društvu", navodi Radetić-Lovrićeva.

Slavo Kukić, profesor sociologije na Sveučilištu Mostar, takođe smatra da društvenu energiju treba usmjeriti prema pojedincu. Kaže da su sve atipične pojave, među kojima je i sklonost suicidu, u vezi sa, kako je rekao, "smanjenim životnim šansama".

"Svepovećana razina frustriranosti, nemogućnost da se pronađu koliko-toliko moguća rješenja za biološku egzistenciju, čovjeka tjeraju na povećanu sklonost svim atipičnim pojavama: suicidalnosti, nestupanja u bračnu zajednicu i tako dalje. Najjednostavnije kazano, mi živimo u bolesnom društvu", kaže Kukić.

Naglašava još da je, teorijski, ozdravljivanje društva temeljna pretpostavka da se procesi okrenu, dok je praktično, ozdravljivanje društva proces za koji je potrebno i vrijeme i brojne promjene u društvu. Tako je, pojašnjava, potrebno da se koncentracija društvene energije usmjeri prema potrebama čovjeka.

"Sve dok je društvena energija usmjerena prema kolektivu, a ne prema pojedincu, male su šanse da se iz takvog stanja društvene krize iziđe. Tih promjena nema bez promjene političke klime", rekao je Kukić, i ocijenio da "definitivno ništa ne ukazuje da bi se stvari u skorijem periodu mogle promijeniti".

Stručnjaci su, dakle, pesimistični kada govore o mogućnostima da crni bilten u vezi sa samoubistvima u skorije vrijeme bude ublažen. Ostaje nam samo da se nadamo da će šokantne vijesti koje dolaze s malih ekrana i rubrika u crnim hronikama u štampanim medijima, u budućnosti biti rjeđe objavljivane, odnosno, da će faktori koji doprinose izvršavanju suicida biti sve manje prisutni u našem društvu.

 Način izvršenja (2009)

FBiH

Vješanjem - 125

Vatrenim oružjem - 37

Skokom sa visine - 19

Utapanjem - 16

Trovanjem - 12

Oštrim predmetom - 12

Aktiviranjem ručne bombe - 9

Ostalo - 4

RS

Vješanjem -      132

Vatrenim oružjem - 72

Ručnom bombom - 9

Utapanjem -     19

Ostalo - 19

Pol počinilaca (2009)

FBiH

168 muškaraca

66 žena

RS

182 muškaraca

69 žena

 Opština                                                            Broj samoubistava 2007 - 2009.

 Banjaluka                                                                                81

Bijeljina                                                                                    58

Tuzla                                                                                        57

Doboj                                                                                       52

Brčko                                                                                       46

Novi Grad (Kanton Sarajevo)                                              35

Mostar                                                                                     33

Zenica                                                                                      32

Laktaši                                                                                     31

Prijedor                                                                                    30

Prnjavor                                                                                   29

Trebinje                                                                                    29

Gradiška                                                                                  27

Živinice                                                                                     24

Gračanica                                                                                 24

Derventa                                                                                  23

Ilidža                                                                                        22

Pale                                                                                          21

Mrkonjić Grad                                                                        20

Foča                                                                                        20

Izvor vijesti: Nezavisne