Razvijanje i jaÄanje svijesti Bosanaca i Hercegovaca o znaÄaju kupovine domaćih proizvoda, bolje i kvalitetnije povezivanje domaćih trgovaca s domaćim proizvoÄ‘aÄima te obimnija primarna poljoprivredna proizvodnja, preduslovi su za dalji razvoj FMCG, Retail & Agribusiness industrije BiH.
To je zakljuÄak panel diskusije organizirane na FMCG, RETAIL & AGRIBUSINESS Premium Brunchu u Sarajevu, saopćili su organizatori.
UÄesnici su bili Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS GROUP, Ljiljana Kunosić, izvršna direktorica Binga, Nicholas Penny, generalni direktor BanjaluÄke pivare, Nijaz Skenderagić, generalni direktor Ataca te Ševal Suljkanović, pomoćnik predsjednika Uprave Bimala za ekonomska pitanja.
Panelom je moderirao Miljan Ždrale, prvi Äovjek poljoprivrednog sektora za središnju i jugoistoÄnu Europu EBRD-a.
Recept za uspjeh na tržištu prehrambenih proizvoda je izgradnja jakih domaćih kvalitetnih brendova, ali i investicije u inovacije, marketing i ljudske resurse, rekao je Hrvić.
- Akvizicijom Klas Grupacije koju pored Klasa d.d. Sarajevo, Äine Sprind d.d. Sarajevo te Mlin i pekara LjubaÄe, uz brendove Vispak, AS, Master, Kent i Oazu, unutar AS GROUP su se stekli uvjeti za pokretanje razvoja cijele bosanskohercegovaÄke prehrambene industrije - njegove su rijeÄi.
IstiÄe da je nastao veliki sistem od državnog znaÄaja, koji može pokrenuti procese proizvodnje domaće zdrave i kvalitetne hrane na višem stupnju i većeg obima. Ovaj sistem može donijeti velike koristi svima u lancu, poÄev od primarne poljoprivredne proizvodnje, preko preraÄ‘ivaÄke industrije, do plasmana kvalitetnih brandova na domaće i strana tržišta, napomenuo je.
Kao uspješan primjer domaće poljoprivrede u segmentu organiziranog uzgoja i otkupa malina, iza kojeg stoji Klas d.d. Sarajevo, Hrvić je istakao da se ovakav koncept može primijeniti i na druge poljoprivredne grane, prije svega na uzgoj žitarica i voća.
- Šansa BiH je u velikim obradivim površinama. Optimista sam, i vjerujem da svi zajedno, poljoprivrednici, industrijski proizvoÄ‘aÄi, trgovci i krajnji potrošaÄi, možemo dovesti do promjene omjera proizvedene i uvezene hrane. Zašto BiH ne bi proizvodila 80 posto hrane, a uvozila preostalih 20 posto - kazao je Hrvić.
Tokom panela je bilo rijeÄi o potencijalu tržišta roba široke potrošnje, maloprodaji i poljoprivredno-prehrambenoj industriji na lokalnom i regionalnom nivou, plasmanu roba i usluga na inostranim tržištima, traženju uspješnih poslovnih rješenja i privlaÄenju investicija.