Ustavni sud BiH naložio je Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci, a najkasnije do sredine marta 2012, iz odredbi Zakona o državljanstvu BiH ukloni sporne članove 17. i 39. koji su ocijenjeni neustavnim.
Više od pola miliona građana Bosne i Hercegovine konačno može odahnuti jer su prestali strahovati da bi od 1. januara 2013. mogli izgubiti, odnosno ostati bez bh. državljanstva.
Omogućeno je to odlukom Ustavnog suda BiH koji je prošlog petka, odlučujući po apelaciji člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, proglasio neustavnim članove 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH.
Naloženo je Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci od donošenja odluke uskladi odredbe Zakona o državljanstvu BiH sa Ustavom BiH, što znači da to mora biti učinjeno najkasnije do sredine marta 2012.
Natezanja - deceniju i pol
Već 15 godina traju pokušaji da se ovo važno pitanje riješi, ali bezuspješno, jer nikada nije postignuta politička saglasnost unutar same države BiH o tome.
Naime, 1. januara 2013. ističe desetogodišnji period do kojeg je Ured visokog predstavnika u BiH prolongirao primjenu zakonskih propisa, a nakon što prije toga ni za pet godina, koje su ostavljene od donošenja Zakona o državljanstvu BiH, kako bi se otklonio ovaj problem unutar same države, to nije učinjeno.
Spornim odredbama Zakona o državljanstvu BiH u poglavlju - Prestanak državljanstva po sili zakona, u njegovom članu 17., navedeno je da se "državljanstvo BiH gubi dobrovoljnim sticanjem drugog državljanstva, ukoliko se drugačije ne određuje bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa članom IV (4) (d) Ustava."
Koliko su vlasti u BiH brinule o pokušaju rješavanja ovog problema, bar i kroz postizanje bilateralnih sporazuma, najbolje govori podatak da su za 15 godina sklopljena svega dva - sa Kraljevinom Švedskom i Republikom Srbijom (preuzet od ranije SRJ). Sporazum o dvojnom državljanstvu između BiH i Republike Hrvatske u procesu ratifikacije, osporio je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, insistirajući na rješavanju kompletnog pitanja državljanstava. Ti zahtjevi bili su razlozi i što su pregovori o zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Crne Gore prekinuti.
- Pozdravljam odluku Ustavnog suda BiH i ona je sasvim očekivana i realna. I ranije sam tvrdio da članovi 17. i 39. Zakona o državljanstvu BiH nisu u skladu sa Ustavom BiH i sada je to presudom Ustavnog suda BiH jasno i precizirano. Logično je da država, u ovom slučaju BiH, štiti državljanstvo svojih građana stečeno prirodnim putem (po rođenju), a ne da se ono oduzima u uslovima kada bh. državljani uzimaju i neko drugo, ako sa tom državom ne postoji potpisan bilateralni sporazum. Ono što je sada najvažnije jeste da bh. građani u dijaspori neće doći u nezavidnu situaciju nakon 1. januara 2013. i da neće izgubiti državljanstvo BiH, ocijenio je za Oslobođenje Šefik Džaferović, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Izvor vijesti: oslobodjenje.ba