agencija sprečavaju veći broj turista da posjećuju
grad na Vrbasu,a iako je njihov broj posljednjih
godina u blagom porastu, uglavnom je riječ o
putnicima koji samo prolaze
kroz Banjaluku.
Najveći problem turistima predstavlja nepostojanje detaljnih programa u kojima bi se nalazile uračunate cijene za svaki dan pojedinačno i cijene noćenja u hotelima.
Stevo Kelečević, direktor Turističke organizacije Banjaluke (TOBL), istakao je da grad bilježi sve bolje rezultate u oblasti turizma i da je u njemu prošle godine bilo preko 100.000 prijavljenih noćenja.
"Znam da postoji problem nepotpune ponude za turiste koji dođu u Banjaluku, ali mi tu ne možemo mnogo uraditi jer po zakonu ne smijemo uzimati provizije i formirati cijene. Zbog toga smo na naš internet sajt postavili linkove preko kojih posjetioci mogu saznati za pojedinačne cijene u hotelima", rekao je Kelečević.
Najčešći posjetioci su stranci i oni u ostvarenom broju noćenja učestvuju sa 58 odsto, a domaći turisti sa 42 odsto, ali većina zabilježenih posjetilaca spada u kategoriju takozvanih tranzitnih turista, koji u Banjaluci provedu samo jedan dan.
"Teško je predvidjeti cijene u turizmu, ali to je za strane turiste neophodno jer žele da svaki dan imaju isplaniran, a to je posao turističkih agencija koje uzimaju svoju proviziju i mogu da formiraju cijene", dodao je Kelečević.
U gradu posluje preko 20 turističkih agencija koje uglavnom nemaju pripremljene programe za turiste koji bi posjetili Banjaluku, iako je to po Zakonu o turizmu RS obavezno.
TOBL u svojoj ponudi ima pakete jednodnevnog, dvodnevnog, trodnevnog i sedmodnevnog boravka u Banjaluci, ali to su samo maršrute, a ne kompletni paket aranžmani sa utvrđenim cijenama.
Prema Informaciji o razvoju turizma, koju su razmatrali gradski odbornici, u Banjaluci postoji potreba za jednim hotelom visoke kategorije u čijem sklopu bi se nalazila i kongresna sala. Pored toga potrebni su i hosteli za omladinski smještaj.
Prema riječima Mladena Račića, direktora turističke agencije "Kompas-turs", Banjaluka nema veliki turistički potencijal kao neki drugi gradovi u BiH, a trenutno je najviše ulaženo u banjski, ribolovni i lovni turizam.
"U posljednje vrijeme do nešto većeg priliva turista dolazi zbog raznih sajmova koji se organizuju u gradu, a pored njih to su takozvani tranzitni turisti koji se statistički evidentiraju, ali ne provode previše vremena u gradu. Postoji veliki problem prezentacije naših potencijala jer domaće agencije ne idu na međunarodne sajmove zbog velikih troškova promocije, a to je jedan od razloga zbog kojeg na stranim tržištima loše prolazimo i samo 'izvozimo' turiste", rekao je Račić i dodao da su, prema njegovim informacijama, Slovenci najčešći turisti u Banjaluci.
Prema informacijama iz Turističke organizacije Banjaluke nepostojanje strategije razvoja turizma, neadekvatna infrastruktura i zakonodavstvo, kao i slab marketinški nastup su neki od glavnih usporavajućih faktora za razvoj turizma.
Turisti koji se odluče da svoj odmor provedu u Banjaluci, kažu naši sagovornici, susrešće se i sa nedostatkom profesionalnih turističkih vodiča, jer je prvi konkurs za turističke vodiče raspisan tek prošle godine.
Statistika
Prema statističkim pokazateljima, turistički promet i smještajni kapaciteti kontinuirano rastu i grad raspolaže sa ukupno 1.169 registrovanih ležajeva, što je povećanje u odnosu na 2007. godinu od 3,73 odsto.
Međutim, za ovo povećanje su najčešće zaslužni gosti koji su u tranzitu ka drugim destinacijama.
Iskorištenost smještajnih kapaciteta u prvih devet mjeseci 2008. godine je bila 22,5 odsto.Autor: Aleksandar Stijaković
Izvor vijesti: Nezavisne