Ima oko 2.000 Älanova sa plaćenom Älanarinom
Krajem 1996. godine na jednom sastanku u Malmeu pokrenuta je inicijativa za stvaranje Saveza BanjaluÄana u Švedskoj, jer su za to već bili stvoreni preduslovi a ukazala se velika potreba za boljim i efikasnijim samoorganizovanjem. Na inicijativu nekoliko banjaluÄkih udruženja i sekcija, koje su djelovale u većim gradovima, marta 1997. godine u Noršepingu je održana osnivaÄka skupština, a za prvog predsjednika Saveza izabran je Reuf Jakupović.
Savez podijeljen na pet regija
- Savez je podijeljen na pet regija i u tridesetek udruženja i sekcija bilo je preko 5000 Älanova. Poslije nekoliko godina veoma uspješnih godina sa kvalitetnim rezultatima dolazi do stagnacije, opadanja Älanstva i malog zatišja u aktivnostima Saveza. Razlozi su bili i objektivne ali i subjektivne prirode. Krajem 2003. godine predsjednikom postaje Izudin Smailagić, Älan glavnog odbora iz Noršepinga, a poÄetkom 2006. godine za predsjednika je izabran Mirsad Filipović iz Motale. Savez danas ima oko 2.000 Älanova sa plaćenom Älanarinom - kazao je Saveza BanjaluÄana u Švedskoj, Mirsad Filipović.
FilipoviÄ istiÄe da je Savez je bio organizator i inicijator većine susreta BanjaluÄana i zajedno sa domaćinima osmišljavao i pripremao iste. Dio prihoda se slao u humanitarne svrhe, obiÄno kao pomoć Merhametu.
- Savez i njegove Älanice su uÄinile mnogo na humanitarnom planu i pomagale našim sugraÄ‘anima koji su ostali u Banjaluci ali i drugim gradovima širom Bosne. Novac, hrana, odjeća i obuća, tehniÄka pomagala i dr. Slani su raznim kanalima do Banjaluke, Sanskog Mosta, Sarajeva, Travnika. Naši Älanovi su kroz dobro osmišljene projekte pokušavali pomoći svim onim prognanicima koji su se htjeli vratiti u BiH - rekao je Filipović.
Dodaje da je Savez je i Älanica Svjetskog Saveza Dijaspore i naši predstavnici obavezno prisustvuju na Kongresima Saveza Dijaspore i aktivno uÄestvuju u radu istog.
- Savez svake godine aktivno uÄestvuje na pripremanju i provoÄ‘enju dana kulture pod nazivom “Vezeni most” koji se tradicionalno održavaju u julu u Banjaluci. I naša udruženja imaju veoma uspješnu saradnju sa drugim gradovima u BiH. Jedno takvo udruženje je i iz Landskrone. Oni imaju dugogodišnju fantastiÄnu saradnju sa Donjim Vakufom. Ta saradnja je rezultirala sa više uspješnih projekata humanitarne pomoći, edukativnih i sportskih putovanja u Švedsku i obrnuto, graÄ‘enjem sportskih objekata u Donjem Vakufu, održavanjem već tradicionalnog internacionalnog basketstreet turnira - kazao je Filipović.
LukaÄević i Filipović: Saradnja koja dugo traje
Ferid LukaÄević je Älan Saveza BanjaluÄana u Švedskoj te istiÄe da Savez ima svoje zacrtane aktivnosti koji svake godine budu usvojeni na godišnjoj skupštini i obiÄno u velikom dijelu budu i realizovani.
Pomoć poplavljenim podruÄjima
- Naša nastojanja su da savez nastavi sa svojim aktivnostima kao i u posljednjih 5-6 godina i bit ćemo zadovoljni ako se to ostvari. Izdvojio bih humanitarnu akciju od predprošle godine kada su bile poplave u domovini. Savez BanjaluÄana i njegova udruženja te pojedinci su pokazali izuzetnu humanost i pomogli materijalno i ekonomski poplavljene gradove - rekao je LukaÄević.
Nostalgija i žal za starim vremenima
- Naši Älanovi Äesto navraćaju u Banjaluku, penzioneri najviše, a mi zaposleni kako nam godišnji odmori usklade slobodno vrijeme.Nostalgija i žal za starim vremenima još uvijek je prisutna u mnogim srcima. Većina nas posjećuje Banjaluku svakoga ljeta, ostane nekoliko dana ili sedmica, posjeti rodbinu i prijatelje, obiÄ‘e mezarja i groblja, napuni akumulatore na moru i onda nazad «kući». To je nažalost naša stvarnost i od nje se ne da tako lako pobjeći - kazao je Filipović.
Autor: A. VREBAC
Izvor vijesti: Dnevni Avaz