Izgradnja banjaluÄke Ferhadije je završena!U finalnoj fazi obnove, a po originalnom projektu ranijeg stanja hortikulture kompleksa, ureÄ‘uju se pristupne staze i ulazni plato objekta, što će biti završeno do 20. maja. Potvrdio je to "Nezavisnim" Muhedin ef. Spahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice i imam džamije Ferhadija.
FOTO OVDJE:
Rijaset Islamske zajednice BiH i Muftijstvo banjaluÄko odrediće termin sveÄanosti otvorenja ovog objekta, koji pored vjerske važnosti ima izuzetnu kulturno-istorijsku vrijednost.
"Ova sveÄanost ni po Äemu nije obiÄna. Prilika je to za Islamsku zajednicu, muslimane, ali i za naše vlasti u Banjaluci i okolini te organe reda i bezbjednosti da svima pošaljemo pozitivnu poruku o sebi. Ne oÄekujemo dolazak nekih nepozvanih gostiju iz inostranstva, posebno ne onih koji bi svojim izgledom i nekakvim transparentima mogli isprovocirati domaće stanovništvo", kaže Osman ef. Kozlić, banjaluÄki muftija. Tvrdi da vjernici imaju veoma bolno iskustvo iz bliske prošlosti, kada su sprijeÄeni u polaganju kamena temeljca za obnovu ovog objekta 2001. godine.
"Ne želimo da se nešto sliÄno ponovi. Želimo se dobro pripremiti i prije svega vjerovati da su se okolnosti promijenile", napominje Kozlić.
Pored znaÄajnog broja vjernika iz svih krajeva svijeta, oÄekuje se prisustvo domaćih i regionalnih, te meÄ‘unarodnih zvaniÄnika i predstavnika više zemalja prijateljica, koje su prethodnih godina s velikim interesovanjem pratili ili pomagali izgradnju Ferhadije. Prema podacima Medžlisa IZ Banjaluka, u izgradnju objekta do sada je utrošeno preko deset miliona KM, a imena svih dobrotvora, meÄ‘u kojima su pored muslimana i hrišÄ‡ani i kršÄ‡ani, biće objavljena na sveÄanosti otvaranja Ferhadije.
Na projektu obnove uÄestvovalo je 28 saradnika i preko 120 kooperanata, a izgradnju su nadgledali najveći domaći struÄnjaci u oblasti arhitekture i umjetnosti.
"Služio sam se pozitivnim iskustvima iz prošlosti, istražujući tradicijske naÄine gradnje, ispitivao religijske dogme koje su temelj svakog sakralnog objekta na ovoj ekumeni, a i oÄekivanja su pozitivna, odabrani materijal, tehnike i metode zidanja, koje su rabili stari majstori, vezivna sredstva: malteri: kreÄ, pijesak, opeka, prirodna vlakna, ugalj, terpentih, kreÄna voda, staklena voda i još ponešto Äinilo je osnov istraživanja maltera u 35 uzoraka od kojih su odabrani najbolji, pa zatim željezo i olovo, sve je unaprijed atestirano", priÄa profesor arhitekture Muhamed Hamidović, projektant i rukovodilac obnove.
Po drugi put u svojoj istoriji Ferhadija bi trebalo da bude jedan od najljepših vjerskih objekata na Balkanu. Sa vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra, izvanrednu arhitektonsko-graÄ‘evinsku, kulturološku i neimarsku vrijednost prije 436 godina pokazali su domaći majstori uz nadzor voditelja graÄ‘enja mimar Sinana, a po izriÄitoj želji Ferhad-paše Sokolovića. Za 30.000 dukata, koje je dobio od otkupa Volfa, sina baruna Herberta Auersperga, kojeg je porazio u borbi, odluÄio je podići banjaluÄku Ferhadiju, u Äijem će kompleksu od 1590. godine, nakon što ga je usmrtio rob, i sam poÄivati. Kompleks Ferhadije Äine i šadrvan sa 12 Äesmi - lula, a djelo je marokanskih struÄnjaka. Legenda kaže da su je gradila trojica najboljih neimara. Kada je objekt sagraÄ‘en, Äuše da ih Ferhad-paša namjerava pogubiti kako sliÄnu graditeljsku ljepotu ne bi još negdje podigli. Napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, Rebrovac.
Slijedi izgradnja islamskog centra
BanjaluÄki muftija Osman ef. Kozlić potvrdio je da IZ u BiH ima namjeru graditi kongresno-obrazovni islamski centar u Banjaluci, sa obdaništem, školom, bibliotekom, kongresnom i sportskom salom, konacima i halal hranom.
"To je za muslimane kao košer za Jevreje. Ovaj grad je regionalni centar, u koji dolazi veliki broj muslimana i izgradnja centra samo će unaprijediti Banjaluku, u svakom smislu", kaže banjaluÄki muftija.
Godišnjica
Ferhadija je minirana u noći izmeÄ‘u 6. i 7. maja 1993. godine, nakon Äega su ostaci i fragmenti objekta organizovano odvezeni na obližnje deponije. Godine 2001. vandali su nasiljem sprijeÄili postavljanje kamena temeljca za obnovu Ferhadije i tom prilikom od posljedica je preminuo vjernik Murat Badić.
Izvor vijesti: nezavisne.com