"Ugostiteljski objekti se najÄešÄ‡e ne zatvaraju, nego doživljavaju promjenu vlasništva, jer ljudi nekako misle da je najlakše doći do sredstava otvaranjem ugostiteljskih objekata", saopštili su iz Privredno-zanatske komore Banjaluka.
Biljana Milošević, sociolog, navodi kako je kafana nekada bila jedna vrsta institucije iz koje su izašli mnogi veliki ljudi, ideje i djela, ali da je danas situacija dijametralno suprotna.
"Kafana kao takva je nestala. Sada su to na neki naÄin piste za pokazivanje statusnih simbola. Nažalost, norme i standardi po kojima mi živimo su potpuno izopaÄeni, tako da bi bili prihvaćeni od dijela zajednice, mladi ljudi trÄe na takva mjesta, jer moraju biti viÄ‘eni i prihvaćeni, bez obzira na sve. Sa psihiÄke strane to su ljudi koji žive od danas do sutra, veoma labilni, bez nekog karaktera, osobe bez duha koje se vode onom: 'Gdje svi, tu i ja'", kazala je Miloševićeva.
IstiÄe kako su takve osobe spremne da se odreknu i obroka da bi imale novca za odlazak na mjesta koja se u tom trenutku vode kao "kul" i "in".
"Drugi veliki problem je odakle tim ljudima pare za takav naÄin života, sigurno je da oni koji su zaposleni i ozbiljni najmanje vremena i provode po kafanama", rekla je ona.
Marko P., konobar u jednom od prometnijih lokala u gradu, kaže da se nagledao svega za deset godina rada po kafićima i diskotekama.
"Žalosno je to gledati svakodnevno, pogotovo djevojke u tridesetim godinama, kada bi trebalo da razmišljaju o braku, porodici, karijeri, one se odaju alkoholu. ÄŒini mi se da su mladi izgubili kompas danas", ispriÄao je Marko P.
Da graÄ‘ani sve više novca ostavljaju u kafanama, pokazuje statistika, prema kojoj se iz godine u godinu ruše rekordi u prometu ugostiteljskih objekata.
Prema dostupnim podacima, u ugostiteljstvu prošle godine, uprkos krizi, promet je iznosio više od 110 miliona maraka.
Ta cifra možda i ne govori mnogo dok se ne uporedi sa iznosom iz 2008. godine, kada je ukupan pazar u ugostiteljskim objektima bio "mršaviji" za oko deset miliona.
Izvor vijesti: Nezavisne