DIJASPORO, DOMOVINA VAS TREBA! Pruža nam se historijska prilika da sami sebi istkamo najljepši ćilim koji se Bosna i Hercegovina zove
01/10/2013 09:25 - Administrator

 

 

blusrcu.ba-DIJASPORO, DOMOVINA VAS TREBA! Pruža nam se historijska prilika da sami sebi istkamo najljepši ćilim koji se Bosna i Hercegovina zoveDragi moji Kozarčani i Kozarčanke, dragi Bosanci i Hercegovci razasuti širom dunjaluka. Pišem Vam ovo jer se bojim, bojim se kao nikad do sada i zato Vam pišem ovo jer, kad me god strah, naumpadne mi moja Dola (mjesto gdje sam odrastao i gdje sam se prvi put zaljubio) i kraj nje barica moga rahmetli daidže Ibre, gdje smo se mi kao djeca igrali.




Naumpala mi, jer nigdje više mira na manje prostora nije bilo, niti je maslačka (mličike) u proljeće više cvjetalo kao tu, maslačka koji, ma koliko se trudio, vjetar nije mogao odnijeti nikud izvan daidžine barice, jer je sa svih strana bila okružena jošikama, tako i kad bi puhn'o vjetar, sve sjeme s mličike uskovitlano prema jošikama opet bi kovitlac vraćao na daidžinu baricu, gdje bi se s proljećem svake godine iznova i iznova rađao novi život, praveći prekrasni žuti ćilim od cvjetova maslačka po mojoj Doli i daidžinoj barici…

Daidžina barica

Nažalost, posljednji ratni vjetar 1992. godine, koji je zapuhao sa svih strana i obrušio se po cijelom Kozarcu, zahvati i Dolu i daidžinu baricu, i sve ostale livade naših i vaših djetinjstava, a kovitlac koji tad nastade otpuha nas zajedno s maslačkom daleko od naših topraka i razasu nas širom ovog dever dunjaluka. A mi k'o mi, žilavi i prkosni kakvi već jesmo, popadasmo po tlu nekih tuđih zemalja, popadasmo i poprimasmo se i pođosmo i tamo cvjetati, poput maslačka iz Dole i daidžine barice, doduše, izgubismo miris, al' i dalje cvjetasmo.

Cvjetasmo, al' nikad više ne mirisasmo k'o oni šareni mirisni ćilimi iz Dole i daidžine barice. Odavno nas otpuha ratni vihor i odavno nismo više na okupu. Eh, sad će se neko upitati kakve veze ima moja Dola i daidžina barica, pune mličike (maslačka), i ovaj popis što nas čeka. Itekako ima…

 

 

 

 

Šerif Hifo Jaskić

 

 

 


Prvog oktobra nam se pruža historijska prilika da sami sebi ponovo istkamo najljepši ćilim, da ponovo svi zajedno počnemo tkati najljepši ćilim koji se Bosna i Hercegovina zove i ostavimo ga kao ruho našoj djeci…

Jednu šansu smo propustili 1995., kada su nas zaustavili svjetski moćnici, zato ne propustimo ovu. Ako ni radi čega drugog, onda radi onih koji se nikada nisu vratili u doline svoga djetinjstva i koji u šareni bosanski ćilim ugradiše svoje mlade živote. Oni to od vas očekuju!!!

Učinite to zbog naše mladosti razasute po svijetu. Zbog mladosti koja ne zna da samo u Bosni i Hercegovini cvijeće cvjeta i miriše. Samo u Bosni… Zato odvojite malo svog vremena zbog vaše i naše djece, ona to zaslužuju, jer mi smo od danas do sutra, ali oni ostaju da deveraju s ovom napaćenom državom i da čekaju bolji vakat...

Zalud im sve ljepote Ženevskih i inih jezera, zalud Nijagarini vodopadi, svi prekrasni vrtovi svjetskih metropola, zalud im sve prirodne ljepote država u kojima su privremeno raseljeni ako ne budu imali svoje dole i barice po kojima su se igrali njihovi djedovi i pradjedovi...

Zato razmislite još jednom prije nego što odlučite da vam je 1. oktobra nešto važnije od popisa i odlaska u Bosnu i Hercegovinu!!!

Pitajte moje Kozarčane, oni to najbolje znaju, kako je stajati u mraku nekih tuđih gradova, slušati neke nerazumljive riječi koje vam se kao ledenice zabijaju u srca, slušati ledeni žubor nekih tuđih rijeka čija ni imena ne znate izgovoriti, osjećati neku čudnu hladnoću koja vas pritišće do bola. Bojati se kao što se ja danas bojim, a nikad se prije bojao nisam!

Da li ćete doći u oktobru ovamo ili ćete se i dalje osjećati kao da ste sami u beskraju.

Ne treba posebno naglašavati da je popis putem internet-obrazaca još jedan pokušaj zbunjivanja naših građana u dijaspori i nebitan je zbog nemogućnosti utjecaja tako popisanih osoba na odnose unutar BiH. Važno je doći lično i popisati se u mjestu prebivališta.

Dobro zapamtite - važno je popisati stalno nastanjeno stanovništvo, jer samo tako popisane osobe ulaze u ukupan zbir stanovnika za svaku teritorijalnu jedinicu.

Ukupan zbir dobiva se sabiranjem broja osoba koje tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja i prisutne su, kao i osobe koje tu imaju uobičajeno mjesto stanovanja, ali su privremeno odsutne. Odnosno, broj stanovnika koji žive na određenom području zbraja se s brojem osoba koje su privremeno odsutne iz uobičajenog mjesta stanovanja. Kategorija osoba koje su privremeno odsutne definira se kroz razloge odsustva kao i dužinu trajanja odsustva.

Odredbe Zakona

U kontekstu bh. dijaspore, važno je imati na umu da odredbe Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine predviđaju da u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja ulaze samo one osobe koje su u trenutku popisa odsutne ili će biti odsutne iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu i da se one trebaju smatrati privremeno odsutnim osobama.

Naprimjer, ukoliko je razlog odsustva građanina „na radu u inozemstvu kod stranog ili domaćeg poslodavca ili na samostalnom radu“ i u posljednjih 12 mjeseci je boravio u BiH (neovisno o ukupnoj dužini boravka van države) ta osoba će biti dio stalno nastanjenog stanovništva tog područja. Odnosno, ukoliko osoba navede da je odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja kraće od godinu, tada se ubraja u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja i direktno utječe na ukupnu strukturu i relativne odnose prisutnog stanovništva u BiH.

U suprotnom, ukoliko se osoba izjasni da je odsutna ili će biti odsutna iz svog uobičajenog mjesta stanovanja duže od godinu ili se, eventualno, popiše putem internet-obrasca, onda ta osoba ne ulazi u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja. Takve osobe će se u skladu s članom 40. Zakona evidentirati u posebnu bazu i neće se direktno objedinjavati niti zbrajati sa stalno nastanjenim stanovništvom Bosne i Hercegovine.

Mada će ući u ukupan broj stanovnika BiH, neće biti vezane za određeno popisno područje te neće imati utjecaja na unutrašnje bh. odnose (u praksi, ove osobe neće utjecati na odnose procentualne zastupljenosti naroda na određenom području, kao ni na nivou BiH), neće biti dio socioekonomskih i demografskih analiza, te njihova imovina može biti predmet različitih špekulacija na lokalnoj razini.

Kako je bošnjačka zajednica dijaspore, obnovivši svoje domove, učestvujući u svim vitalnim projektima zajednice u prijeratnom prebivalištu, poput obnove džamija, infrastrukture i sl., pokazala namjeru da živi u BiH, Zakon odobrava da ove osobe dođu u BiH i popišu kao rezidenti, dio stalnog stanovništva domovine.

Ovdje je važno naglasiti da osoba koja živi u inozemstvu i ima namjeru da se vrati te tokom godine dolazi redovno u BiH, obnovila je svoju kuću ili planira da obnovi, ili je kupila imovinu s namjerom da tu prije ili kasnije živi, ne spada u „klasičnu definiciju“ dijaspore. Takve osobe bi svakako trebale učestvovati na popisu na dva načina:

da budu popisani kao dio domaćinstva u kojem žive u BiH, a popis takvih osoba/lica izvršit će nosilac domaćinstava koji se nalazi u BiH u vrijeme popisa

da u vrijeme popisa nosilac domaćinstva dođe u domovinu i u saradnji s popisnim komisijama lokalne samouprave/općinskim popisnim komisijama izvrše popis osoba/lica, te detalje domaćinstava u kojim borave ili imaju namjeru boraviti.

Odnosno, ukoliko su u pitanju građani koji su u BiH boravili izvjesno vrijeme tokom posljednjih 12 mjeseci te imaju namjeru da se vrate u uobičajeno mjesto stanovanja (npr. trenutno su u inozemstvu zbog nedostatka radnih mjesta u BiH ili zbog različitih ekonomskih/socijalnih razloga), tada prilikom popisa trebaju navesti vrijeme odsustva iz BiH, imajući na umu kada su posljednji put bili u domovini i navesti isključivo broj mjeseci od posljednjeg boravka, te koliko će biti van države do ponovnog dolaska.

Vitalni interes

Na ovaj način građani će (zajedno s imovinom domaćinstva) postati dio stalno nastanjenog stanovništva u BiH. Imajući sve ovo na umu, od vitalnog nacionalnog interesa je osigurati učešće što većeg broja Bošnjaka u dijaspori u predstojećem popisu i to na način da se upišu u svojim predratnim prebivalištima ulazeći tako u ukupan broj stanovnika tog popisnog područja, općine i entiteta te u konačnici Bosne i Hercegovine.

Važnost ovog popisa za BiH i Bošnjake je nemjerljiv, kako za razvoj same države tako i za ekonomiju. Sve zavisi od rezultata ovoga popisa. Ako se Bošnjaci koji žive u dijaspori ne popišu kao dio ukupnog stanovništva BiH, neće utjecati na odnose procentualne zastupljenosti naroda na određenom području, kao ni na nivou BiH; razvoj i budućnost njihovih prijeratnih mjesta može biti prepušten političkoj manipulaciji i volji većinskog naroda u tom mjestu, a njihova imovina može biti predmet špekulacija.

Ogromna je razlika između popisivanja putem interneta i popisivanja u domovini. Građani koji u vrijeme popisa ne mogu doći u domovinu, mogu se popisati putem internet-obrasca, ali to je klasični popis dijaspore i te popisnice će biti bitno kraće i neće sadržavati značajan broj važnih pitanja. Osobe koje se popišu u BiH bit će dio stalnog stanovništva, determinirat će unutrašnje odnose, te biti dio svih socioekonomskih i demografskih analiza.

Važno je znati da jedini podatak koji građani, osom imena i prezimena, trebaju znati jeste jedinstveni matični brojevi članova porodica. Također, ne treba zaboraviti da nosilac domaćinstva (roditelji, amidža, brat/sestra itd.) može popisati cjelokupno domaćinstvo ukoliko su ostali članovi domaćinstva na radu u inozemstvu.

Kako će popis trajati i tokom Kurban-bajrama, mnogi Bošnjaci mogu iskoristiti priliku za posjetu rodbini, klanje kurbana u BiH te, ujedno, i za popis. Koliko će Bošnjaci u dijaspori razumjeti važnost ovog popisa i odazvati se popisu toliko će budućim generacijama, svojoj djeci, pokazati koliko im znači njihov zavičaj, narod i domovina. Rezultate ovog popisa će upravo buduće generacije osjetiti i sjećati se 2013., kada su njihovi roditelji (ne)učestvovali u popisu.

Zato vas još jednom molim da od 1. do 15. oktobra odvojite jedan dan za svoju domovinu, jer ona vas treba, jer nam samo u mjestu iz kojeg potječu naši korijeni ne trebaju uspomene, jer je samo to svijet koji volimo, svijet ponosnih dobrih Bošnjana sa stećaka bosanskih!

Odazovite se ovom popisu kao nečemu najvažnijem u poslijeratnom periodu, iskreno molim u ime svih nas koji 24 sata živimo u našoj i vašoj Bosni i Hercegovini, u ime svih nas koji rezervnu domovinu nemamo i ne želimo i koji smo za ovu domovinu dali sve što smo imali... Dijasporo, vaša domovina vas treba!!!

P.S.

Iskreno se nadam da mi gospodin Elvedin Subašić neće zamjeriti što sam, pišući ovaj tekst, koristio dijelove i cjeline njegovog teksta, jer mi je namjera bila probuditi u našim Bošnjacima onu trunku inata i prkosa koja nam treba u oktobru.

(Autor je jedan od heroja odbrane BiH, bivši pripadnik 17. viteške krajiške brigade Armije RBiH, 80-postotni ratni vojni invalid - ranjavan 12 puta, povratnik u Kozarac kod Prijedora)

BROJKE

više od 1,3 miliona - okvirni broj Bosanaca i Hercegovaca koji trenutno žive razasuti diljem dever dunjaluka

1.471.594 - broj emigranata s prostora BiH 2005. godine, a što prema procjeni Svjetske banke čini 37,7 posto ukupne bh. populacije

oko 850.000 – broj osoba koje su raseljene usljed ratnih djelovanja u BiH (najveći dio ove populacije su Bošnjaci i neophodno je osigurati da na odgovarajući način učestvuju u popisu, a što se posebno odnosi na osobe s predratnim prebivalištem na prostoru RS, te Distrikta Brčko

više od 100.000 - broj mladih ljudi koji su, prema raspoloživim podacima UNDP-a, od potpisivanja Dejtona do danas napustili Bosnu i Hercegovinu, a koje, svakako, treba obuhvatiti popisom

Zemlje s najznačajnijim brojem bh. dijaspore

SAD sa oko 390.000 osoba

Njemačka sa 160.000 osoba

Austrija sa 130.000 osoba

Slovenija sa 100.000 osoba

Švedska sa 75.000 osoba

Kanada sa 60.000 osoba

Švicarska sa 50.000 osoba

Australija sa 50.000 osoba

Italija sa 40.000 osoba

Holandija sa 25.000 osoba

Danska sa 21.000 osoba

Norveška sa 15.000 osoba

zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije (Srbija, Crna Gora, Hrvatska) sa blizu 200.000 osoba

Poništavanje posljedica agresije i genocida u RS

Veseli me i ohrabruje činjenica da je naša dijaspora veoma dobro organizirana i da je do sada bezbroj puta pokazala i dokazala svoj patriotizam i svoju pripadnost našoj državi kroz sve vidove pomoći, kako u toku agresije kroz nesebičnu pomoć našoj Armiji tako i u ovom teškom poslijeratnom periodu kroz razne vidove pomoći pojedincima, organizacijama i udruženjima, te pomoći koju i dan-danas pružaju povratnicima u manjem bh. entitetu, dajući tako nemjerljiv doprinos poništavanju posljedica agresije i genocida u RS.

Potrebu da pokažu svoju pripadnost iskazuju i u svakodnevnom formiranju različitih udruženja, džemata, humanitarnih fondova i slično. Sve mi to daje dodatnu vjeru da će se i ovom popisu odazvati na pravi način. Pred nama je historijska prilika da ispravimo nanesenu nam nepravdu i poništimo posljedice genocida i etničkog čišćenja.

UNHCR je procijenio da je etnička struktura RS 1996. godine bila:

- 96,8 % Srbi,
- 2,2 % Bošnjaci
- 1 % Hrvati

samo u Prijedoru je prije rata etnička slika izgledala ovako:

- 43,95 % Bošnjaci
- 42,42 % Srbi
- 13,63 % Hrvati

Ove brojke dovoljno govore o razmjerama zločina i nakane velikosrpske vrhuške da zauvijek s ovih prostora protjera nesrbe, a hoće li uspjeti u svojoj nakani, pokazat ćemo mi sami od 1. do 15. oktobra 2013. godine. Dakle, izbor je na bh. dijaspori, koja ovaj put sama bira hoće li biti faktor budućih dogovora u BiH jer je u ovom slučaju računica čista.

Izvor vijesti: Dnevni Avaz


http://blusrcu.ba/index.php?page=news&op=readNews&id=1267&title=DIJASPORO-DOMOVINA-VAS-TREBA-Pru%C5%BEa-nam-se-historijska-prilika-da-sami-sebi-istkamo-najljep%C5%A1i-%26%23263%3Bilim-koji-se-Bosna-i-Hercegovina-zove