Nakon što su u novoj domovini riješili svoje pro-bleme oko smještaja, školovanja i zaposlenja, nisu oni zaboravili svoje porijeklo i korije-nje te su se dali na posao formiranja brojnih kulturnih i sportskih udruženja koja su ustva-ri bila pokretačka snaga i nosioci svih aktivnosti u zbližavanju ljudi kroz sport i druge manifestacije koje ih vezuju za svoju domovinu. Prvi su u akciju krenuli sportisti košar-kaškog udruženja Bosna Basket Landskrona, sekcije Banjalučana iz Vekše, Noršepinga, Orebra, Malme koji su zajedno sa BiH asocijacijom mladih BLUSRCU, i sa Savezom Banjalučana u Švedskoj uz suglasnost Medžlisa IZ Banjaluka, odlučili po ko zna koji put pomoći svom gradu i sva prikupljena sredstva na humanitarno-donatorskoj večeri upute u prave ruke.
Po pozivu udružene banjalučke dijaspore uputili smo se u daleku Švedsku gdje smo pod-ijelili zajedničku radost, prvo u Alvesti gradiću od desetak hiljada stanovnika koji je prije dvadesetak godina primio još toliko protjeranih Bosanaca i Hercegovaca. Mali grad Alv-esta sa velikim srcem, preko najvećeg željezničkog čvorišta godinama je u svoj zagrljaj primao na hiljade prognanika i ostao u nezaboravnom sjećanju mnogih kojim je ovaj grad pružio sve što su imali u svojoj otetoj domovini. Nekoliko stotina porodica iz BiH ostale su ovdje, formirale i proširile svoje porodice, a onda se uključile u rad novoformi-ranih udruženja, tako da je centar i nosilac svih aktivnosti Udruženje BiH asocijacija ml-adih «Banjaluka u srcu», koje je registrirano u Alvesti iako veliki broj njegovih članova ne živi u ovom gradu. Slijedeća destinacija Vekšo udaljena je od Alveste 15 kilometara, komuna sa 80 hiljada stanovnika u kojoj djeluje više udruženja, a najznačajnije je» Lji-ljan» sa velikim brojem članova koji njeguje različite aktivnosti tradiciju, kulturu jezika. Zajedno sa Bošnjačkom Islamskom zajednicom, i ostalim klubovima ovo udruženje je najzaslužnije što je ovdje sačuvana tradicija okupljanja. A onda nas je put odveo do 300 kilometara udaljenog Geteborga drugog grada po veličini u središtu Švedske u kojem danas živi najveći broj prognanih Bošnjaka. Upravo je to bio jedan od razloga što se u ovom gradu održavaju brojni susreti Banjalučana, jer je tu i najviše udruženja, čiji su članovi i pored dosadne proljetne kiše došli na tradicionalno okupljanje kako bi svojim prisustvom ovoj humanitarnoj večeri novčanim prilozima pomogli svom gradu.
Povod ovog okupljanja je osim humanitarne akcije i proslava dana oslobođenja Banjaluke od fašista 1945. godine. Nekoliko stotina Bosanaca i Hercegovaca, sa brojnim učesnicima programa i gostima, u skoro šestosatnom druženju kroz poeziju, književna i muzička djela, osvrt novinara, evocirali su uspomene vezane za svoj grad. Uz tradicionalno druženje, bilo je to veče kulture, narodne pjesme, folklora i naratora, ali i dodjele zahvalnica i priznanja zaslužnim članovima za uspješno provedenu humanitarnu akciju na čemu se zahvalio Mirsad Filipović:'' Ovo priznanje znači mnogo za mene lično i za Savez Banjalučana jer dolazi od mladih, asocijacije mladih Banjaluka u srcu koji su mnogo uradili za sve ove godine u Švedskoj, za građane Banjaluke, pa i za sve ostale koji žive ovdje Bosance i Hercegovce. Oni su odradili mnogo humanitarnih akcija, zajedno sa savezom, pomogli izgradnju Ferhadije džamije, pomogli su Merhamet, ambulantu i mnoge druge akcije koje su vrlo važne i bitne i za njih i za nas starije''. No nisu zaboravljeni ni ostali članovi koji su dali svoj doprinos ovoj i drugim akcijama a to su: Sadik Beglerović, Džemil Vajrača, Ilijaz Imamović, Elvedin Krhalić, Esmina Malkić, Dženita Kasun, Mirsad Filipović, Ferid Lukačević, Mesud Kljunić, Hana Ronmark kao i Savez banjalučana u Švedskoj.A onda se u kolo uhvatilo i staro i mlado i do kasno u noć igralo sve do slijedećeg druženja u organizaciji banjalučke dijaspore.