Pet bošnjačkih ministara u Vladi RS članovi su stranaka sa srpskim predznakom. Šesnaest godina od kraja rata u Banjoj Luci i dalje se osjete teške posljedice etničkog čišćenja, koje je dovelo do toga da je od predratnih 48.000 Bošnjaka u ovom gradu danas ostalo svega njih oko 8.800 ili tek nešto manje od četiri posto ukupne populacije.

Uzročno-posljedično, Bošnjacima i Hrvatima danas pripadaju mrvice u javnom i političkom životu u gradu na Vrbasu, pa se stoga postavlja logično pitanje mogu li oni u dovoljnoj mjeri zastupati interese svoga naroda. Tim prije što pojedinci iz vlasti nose neslavni epitet "Dodikovih Bošnjaka".

Vlastiti izbor

Istina, malo će koji priznati da služi prvenstveno interesima režima Milorada Dodika, pa tako pojedinci istupaju s tezom da je "lako iz Sarajeva zastupati interese Bošnjaka u RS".

U današnjoj Vladi RS, prema nacionalnoj zastupljenosti, pet je bošnjačkih ministara, no sve i jedan dolazi iz stranaka sa srpskim predznakom.

Džerard Selman, ministar pravde RS, i Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje i građevinarstvo, istaknuti su članovi Dodikovog SNSD-a. Blizak ovoj stranci je i Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije RS, dok Gorana Zlatković, ministarica trgovine i turizma, dolazi iz Socijalističke partije (SP) RS, a mlađahna Lejla Rešić, ministar uprave i lokalne samouprave, iz DNS-a Marka Pavića.

Selman, koji u drugom mandatu vodi sektor pravde u Vladi RS, ne slaže se s uvriježenim mišljenjem da je "Dodikov Bošnjak", uprkos jasnoj činjenici da zastupa interese, prije svega, stranke iz koje dolazi.

- Od 2002. do 2007. uopšte nije postojala volja bošnjačkih političkih stranaka da učestvuju u parlamentarnom životu RS. Pitao bih one koji zastupaju tezu "Dodikov Bošnjak" zašto ne dođu živjeti u RS? Najlakše je kritikovati iz Sarajeva, a ovdje ostvarivati sva prava - kaže Selman, koji izdvaja državnog ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića kao jednog od takvih.

Srebrenka Golić, inače rođena Banjalučanka, kaže da "nikada ne bi bila u SNSD-u kada bi ova stranka napadala Bošnjake kao narod".

Golić: Ministrica prostornog uređenja

- Nijednog trenutka nisam se osjetila diskriminisanom. Niko nikog ovdje ne ugrožava. Moje komšije Bošnjaci i ja nikad se nakon rata nismo osjetili ugroženima - tvrdi Golić i naglašava da u Vladi RS zastupa interese Bošnjaka, ali i Hrvata i Srba.

Čak i pojedinci koji bi svojim radom mogli utjecati na ravnopravnu zastupljenost vlastitim izborom bježe od nacionalne odrednice bošnjaštva. Jedan od takvih je i javni tužilac Amor Bukić, koji kaže da je dijete iz mješovitog braka.

- Pripadam redu ostalih, ja sam bio i ostao Jugosloven. Pripadam svima i osjećam se tako - kaže Bukić.

Čudna politika

Ministar nauke u prošlom sazivu Vlade RS, priznati banjalučki hirurg Bakir Ajanović iznosi da je svojim djelovanjem apsolutno zastupao interese naroda iz kojeg dolazi. I on poručuje da je "lako iz Sarajeva zastupati interese Bošnjaka".

Ajanović: Nisam političar, nego hirurg

- Svi moji prijatelji Bošnjaci i poznanici zadovoljni su kako sam ih zastupao. Slušao sam i ja o sebi da sam "Dodikov Bošnjak". Kad sam polagao zakletvu, čak su mi iz SDS-a rekli: "E, sad ćeš vidjeti kako je biti Dodikov ministar". Međutim, to je najbolji šef kojeg sam imao - kaže Ajanović i dodaje:

- Politika je čudna. Ja nisam političar, nego hirurg, ali problem našeg društva je što se danas na sve gleda negativno i s podozrenjem, a mnogi pojma nemaju šta i kako se dešava u mjestima koja su im daleko od očiju - ističe Ajanović.

Roker Jasmin Komić
 

Komić: Rok mu draži od položaja naroda  

Sadašnji ministar nauke i tehnologije u Vladi RS Jasmin Komić, koji je na naše pozive odgovorio SMS-om da je na službenom putu u Norveškoj, čovjek je impresivne biografije, ali je, također, daleko od impresivne borbe za položaj naroda kojem pripada.

Komić je, inače, poznat i kao vrstan gitarista i stari roker, kojem je posebna slabost legendarni bend "Deep Purple".

Izvor vijesti: Dnevni Avaz