Rak grlića materice je drugi dijagnosticirani karcinom kod žena po učestalosti nakon raka dojke. Svake godine se u zemljama širom svijeta otkrije oko pola miliona novih slučajeva, a više od 270.000 žena umire od ove zloćudne bolesti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije.

Nažalost, često je dijagnosticiranje kasno. U Evropi svakih 18 minuta jedna žena umire od raka grlića materice.

 

Od ove bolesti u 2007. godini u Federaciji BiH umrlo je 55 žena, a stopa oboljenja na 100.000 stanovnika iznosi 13,8.

Zlatan Perišić, glasnogovornik Ministarstva zdravstva FBiH, kaže da je stopa obolijevanja na 100.000 stanovnika u 2006. godini u FBiH iznosila 14,3, a u 2005. godini 15,6.

"Od karcinoma grlića materice u 2006. godini umrlo je 50 žena, a godinu prije 46", ističe Perišić. On navodi da se rak grlića materice u značajnom postotku može vrlo uspješno i efikasno prevenirati.

Dr Nebojša Jovanić, načelnik Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Banjaluka, kaže da su od raka grlića materice, u periodu od 2000. do 2006. godine u RS, na 100.000 žena, godišnje obolijevale 24 žene.

"To je gruba incidenca, jer treba uzeti u obzir činjenicu da nismo imali popis stanovništva. Od 2006. godine na 100.000 žena imamo 15,8 slučajeva karcinoma grlića materice, odnosno bilježi se indicencija pada", navodi Jovanić.

Značaj redovnih ginekoloških pregleda

Glavni uzrok nastanka raka grlića materice je humani papiloma virus (HPV). Poznato je oko 100 tipova HPV virusa od kojih 30 do 40 napada sluznica genitalnog trakata, a 15 može izazavati rak grlića materice.

"Najvažniji tipovi su 16, 18, 31 i 45, koji su odgovorni za oko 80 odsto svih zloćudnih bolesti grlića materice. HPV virus prenosi se putem spolnog odnosa, ali je infekcija moguća i samim kontaktom 'kože na kožu' u genitalnoj regiji. Treba istaknuti da je rizik od infekcije HPV virusom izražen kod svake spolno aktivne žene. Korištenje kondoma smanjuje rizik infekcije, ali ne pruža potpunu zaštitu, zbog čega je od presudnog značaja redovno obavljanje ginekoloških pregleda", objašnjava Perišić.

Naglašava da od infekcije HPV virusom do razvijanja raka grlića materice u prosjeku može proći od sedam do deset godina.

Dr Milovan Milić, ginekolog i akušer u Ginekološkoj klinici "Jelena" u Banjaluci, ističe da se na mnoge načine nastoje uključiti sve žene u rano otrivanje karcinoma grlića materice, što je od najveće važnosti. Kaže da je rak grlića materice druga po učestalosti bolest kod žena u svijetu, a i u RS.

"Neophodno bi bilo bar jednom u tri do pet godina dovesti sve žene na ginekološki pregled. To je jedini način da se stane na put toj opakoj bolesti."

"Danas je sramota da žena umre od raka grlića materice, njena sramota, njene porodice, a onda i društva, u koje spadaju i zdravstveni radnici i mediji, koji imaju obavezu da upute informaciju svakom ženskom biću da treba bar jednom godišnje da se javi ginekologu. Svaki ginekolog je edukovan i obučen da pregleda grlić materice, da uzme bris i uradi kolposkopiju te završi dijagnostiku grlića", objašnjava Milić.

Pouzdanost metode

Dodaje da se samo uzimanjem brisa može otkriti da li ima sumnje na postojanje raka ili ne.

"To se može otkriti ako se pacijentkinja javi bar jednom godišnje na pregled. Društvo bi trebalo da ima obavezu da i one koje ne idu, na neki način, informacijama, obavještenjima, pa i pozivima, obaveže da se jave na ginekološki pregled, kako bi bila urađena kompletna dijagnostika grlića", ističe Milić.

On objašnjava da se pouzdanost metoda kojim se dijagnosticira prisustvo ove bolesti, odnosno papa nalaza i kolposkopije, kreće oko 90 odsto.

"Za tih 10 odsto, radi se biopsija, odnosno uzimanje djelića tkiva od nekoliko milimetara i to je konačna dijagnoza", navodi Milić.

Objašnjava da je humani papiloma virus glavni faktor nastanka raka grlića materice, ali je moguće da postoje i druge pretpostavke, odnosno slab imunološki odgovor organizma i neki nasljedni faktori gdje je već bilo karcinoma.

"Ako se uklope sve te negativne komponente, kada dođe humani papiloma virus, onda postoji šansa da dođe do nekontrolisanog rasta ćelija sluznice grlića materice i ako to ne bude otkriveno na vrijeme, postoji velika šansa da dođe do probijanja bazalne membrane i dobijanja pravog karcinoma", kaže Milić.

Vakcina protiv HPV-a skupa

Jedan od načina da bude spriječen nastanak raka grlića materice jeste vakcinisanje protiv HPV-a, koje će u narednom periodu, u okviru projekta

"Kombinovana primjena papa citologije i HPV testiranja u skriningu karcinoma grlića materice", biti razmatrano u RS.

Vakcine protiv HPV-a već se mogu naći na bh. tržištu.

"Tipovi humanog papiloma virusa 16 i 18 su najčešći i za njih se smatra da izazivaju oko 90 odsto karcinoma grlića materice. Farmaceutska industrija se uključila u taj problem i napravila vakcinu protiv ta dva najčešća tipa HPV 16 i 18, koji mogu da pokriju oko 90 odsto slučajeva raka grlića materice. Međutim, postoje oni ostali tipovi HPV-a, odnosno onih 10 odsto žena koje imaju šanse da dobiju rak grlića materice i koje nisu zaštićene tom vakcinom", navodi Milić.

On smatra da se ne može mnogo očekivati od vakcinacije protiv HPV-a, jer ona ima odlične rezultate ukoliko se daje mladoj populaciji, najčešće djevojčicama koje još nisu stupile u seksualne odnose.

"U svijetu se ta injekcija počinje davati u različitim životnim dobima, negdje od desete godine, negdje od 12. ili 16, zavisno od uslova i mogućnosti. Ne treba zanemariti činjenicu da je vakcina veoma skupa, a uzimanje papa brisa, kolposkopija, pa i biospija su relativno jeftini. Papa nalaz i kolposkopija koštaju po 15 evra, a vakcina košta oko 350 evra", kaže Milić.

Ističe da je u RS evidentno značajno poboljšanje kada je u pitanju smanjenje učestalosti raka grlića materice.

"Pomenuo bih da sam prije deset godina otkrivao po šest-sedam uznapredovalih karcinoma godišnje, što je strašno. Već zadnjih godina uglavnom otkrivamo promjene na sluznici, takozvane cinove, koji još nisu prošli u rak. Prošle godine mi smo u našoj ustanovi imali 20 karcinoma sluznice materice, u početnoj fazi, gdje bi, da to nije bilo otkriveno na vrijeme, svaka treća žena dobila rak grlića materice", navodi Milić.

Cijepljenje od desete godine

Jelena Ravlija, glavni federalni epidemiolog, kaže da su u opticaju dvije vakcine za sprečavanje raka grlića materice.

"Cjepilo protiv HPV visrusa po jednoj dozi košta oko 100 eura. Daju se tri doze. One se mogu kupiti ili naručiti u mnogim ljekarnama u FBiH. Imamo dvovalentno cjepivo cervarix. I ono pokriva dva najonkogenija tipa karcinoma grlića materice - 16 i 18. Ovo dvovalentno cjepivo ima sposonost stvaranja antitijela koja sprečavaju da virus prodre kroz bazenu membranu. Četverovalentni cjepivo je gardastil. Osim za tip 16 i 18, ono se daju za banalnije spolono prenosive bolesti tipa 31 i 45. Donja granica cijepljenja je od deste godina starosti", objašnjava Jelena Ravlija.

Navodi da će tokom ove godine biti sprovedena aktivnost cijepljenja 140 studentica Medicinskog fakulteta Sveučiliša u Mostaru.

"To je niz aktivnosti gdje će studenticama biti ponuđeni ginekološki pregledi, zatim papa test, testiranje na HPV, te imaće mogućnost da dobiju cjepilo koje će provoditi Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Kao buduće doktorice, ove studentice će imati mogućnost da iz vlastitog iskustva prenose svoje znanje o ovom preventivnom cjepivu", ističe Jelena Ravlija.

Navodi da je na području FBiH rak grlića meterice, slično kao u većini zemalja, drugi po učestalosti karcinom kod žena, sa oko osam odsto udjela među prvih deset karcinoma. Jovanić ističe da je rak grlića materice drugi po redu uzročnik smrti kod žena u svijetu.

"Žene u FBiH od 2005. do 2007. godine najviše su obolijevale od raka dojke, te od karcinoma grlića materice. Nakon ovih oboljenja, slijede karcinom tijala materice, zatim pluća, jajnika, colona i raktuma. Najmanje malignih oboljenja od 2005. do 2007. kod žena u FBiH imamo kod karcinoma želuca", kaže Ravlija.

Krivac nerazvijena svijest

Vernes Begović, specijalista ginekologije, akušerstva i ginekološke citologije, naglašava da BiH signifikantno ima više žena oboljelih od raka maternice nego druge zemlje.

I ona ističe da se svaka žena "mora počastiti" ginekološkim pregledom kako bi preventirala nastanak raka grlića materice.

"Papa test na vrijeme može dijagnosticirati početni stadij raka grlića materice. To je tuga naše sredine. Svakoj ženi ili trudnici treba uzeti papa test. Kod zdravih osoba papa test radimo jednom godišnje. Kod nas, nažalost, lijeka za HPV nema. Postoji imunitet koji pobijedi sve to. Ukoliko PAPA test nije uredan, radi se HPV tipizacija da bi se saznalo kojom je vrstom ovog virusa žena oboljela. Zatim, druge metode kojima bi se vidjelo koliko je šire područje zahvaćeno ovim virusom, te biopsija. Onda će se uraditi plan kompletne sanacije. Nekad ne uspijemo kompletno sanacijom sve riješiti", kaže Begović.

Nedostatak znanja o bolesti i nerazvijena svijest žena da treba redovno odlaziti na ginekološki pregled, velikim dijelom su krivci za učestalost bolesti.

Kako navodi Milić, Danska je jedan od najboljih primjera kada je u pitanju prevencija ove bolesti, jer u ovoj zemlji na 100.000 žena, jedna ili dvije žene dobiju rak grlića materice.

"Edukacija djevojčica i djevojaka, a i muškaraca je veoma važna. Treba ih edukovati u tom pravcu da je promiskuitet opasan po život, jer je moguće dobiti HIV, rak grlića materice, a muškarci mogu oboljeti od raka penisa. Promiskuitet je veliki problem i na tom polju treba svi više da rade - škole, mediji i ljekari", upozorava Milić.

U školama ima i neodobravanja

To potvrđuje i Jasna Kalinić, trener za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja, pri Omladinskom centru "Zdravo da ste".

Ova organizacija već nekoliko godina realizuje projekat "Reproduktivno zdravlje", koji se izvodi putem školskih sekcija.

"Mladi su obaviješteni, ali malo. Nemaju prave informacije i loše su obaviješteni od profesora, a i od roditelja. Najviše se informišu međusobno, što je veliki problem. Iz iskustva mogu da kažem da mnogi nastavnici ne podržavaju održavanje ovakvih radionica. Nekada nam se dešavalo da nam mlađi pedagozi ne dozvoljavaju da uđemo u škole, govoreći da tako nešto učenicima nije potrebno", ističe Kalinićeva.

U banjalučkim školama, međutim, kažu da su takva predavanja i radionice uvijek dobrodošli, ako su odobrene od Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete i kulture.

Milija Marjanović, direktor Gimnazije u Banjaluci, navodi da su do sada u toj školi održavani časovi edukacije učenika o reproduktivnom zdravlju, koji su se uglavnom odnosili na ponašanje mladih prilikom stupanja u seksualne odnose.

"Ne znam da li je bilo riječi o bolestima, kao što je rak grlića materice", kaže Marjanovićeva, dodajući da ni ona ne zna u kojoj su mjeri učenici ove škole informisani i edukovani kada je u pitanju način dobijanja i zaštita od polno prenosivih bolesti.

Žene rade malo na prevenciji

U Domu zdravlja Banjaluka navode da u svojim ginekološkim ambulantama, kao i u Savjetovalištu za mlade, nastoje pacijentkinjama ukazati na značaj redovnih pregleda, odnosno koliko je važno bar jednom godišnje obaviti kontrolu.

"Važno je stvoriti naviku odlaska ginekologu. Porodični doktori takođe svojim pacijentkinjama ukazuju na važnost redovnih kontrola i upućuju ih ginekolozima na preventivne preglede", kaže Biljana Gojković, šef specijalističkih ginekoloških ambulanti u Domu zdravlja Banjaluka.

Ističe da u okviru projekta "Seksualno i reproduktivno zdravlje mladih" timovi specijalističkih ginekoloških ambulanti godišnje realizuju veliki broj ginekoloških pregleda za populaciju od 18 do 30 godina.

"Neke žene su veoma upućene, prate sve preko Interneta i medija, a neke su skoro potpuno neupućene. Na prevenciji polno prenosivih bolesti žene uglavnom rade malo. Žene moraju biti zainteresovane za svoje zdravlje, a mi smo tu za svaku vrstu saradnje i stručne pomoći", navodi Gojkovićeva.

Srbija na prvom mjestu

Po učestalosti obolijevanja žena od raka grlića materice, Srbija je na prvom mjestu u Evropi, a BiH još nije na listi praćenja među evropskim zemljama. U Srbiji obolijeva 25 na 100.000 žena, a u dvije trećine slučajeva bolest se otkriva u odmaklom stadijumu, kada su već zahvaćene limfne žlijezde karlice i kada su šanse za izlječenje veoma loše.

Okrugli sto

Krajem prošlog mjeseca održan je okrugli sto na temu "Unapređenje skrininga raka grlića materice u FBiH".

"Prvi zaključak ovog skupa, koji je okupio ginekologe, citologe, patologe i stručnjake javnog zdravstva, bio je osnivanje multidisciplinarnog dijela na nivou FBiH, čija će prioritetna aktivnost biti izrada sveobuhvatnog programa kontrole raka grlića materice, uključujući sve aspekte; prevenciju i primarnu prevenciju, ranu detekciju, dijagnostiku, terapiju i monitoring", kaže Zlatan Perišić, glasnogovornik Ministarstva zdravstva FBiH.

Autor: Šejla Pertef, Tanja Šikanjić

Izvor vijesti: Nezavisne