Jedan od najalarmantnijih podataka ovog istraživanja pokazuje da ispitаnici smаtrаju dа je polovinа djevojčicа i maloljetnica do 18 godinа u njihovom okruženju sklonа sponzorskom nаčinu ponаšаnjа.

Sonja Stančić psiholog, voditeljka projekta "Prava djece, može to bolje" i grupe "In spe - u nadi", istakla je da je kampanju neophodno raditi u ovom obliku gdje će ljudi imati priliku da pitaju i da razmjenjuju mišljenja.

- Naš projekat je pokazao da su djeca spremna da uče, da slušaju, a najmanje su na to spremni roditelji i nastavnici. Na diskusiji smo vidjeli da nijedan nastavnik nije postavio nijedno pitanje, nijedan pedagog, nijedan psiholog, čak nijedan predstavnik institucije nije ništa rekao. Naš cilj je animirati ih kako bismo se zajednički borili protiv ovog problema - kazala je Stančićeva.

Učenica Banjolučke gimnazije Kristina Komljen, koja je članica grupe "In spe - u nadi", otkrila je da do sada nije imala uvid u to koliki je ovo problem.

- Rezultati tih istraživanja su zaista zastrašujući i prije ovog nisam znala da je to toliko zastupljeno kod nas. Sada sam shvatila koliko u mojoj okolini ima ljudi koji su skloni sponzorskom načinu ponašanja - rekla je Kristina.

Direktor Ekonomske škole u Banjoj Luci, Predrag Damjanović, istakao je da je zajednički zadatak roditelja i škole vaspitanje i obrazovanje djece, te da je velika odgovornost na cjelokupnoj društvenoj zajednici kako bi se suzbile slične pojave.

- Nadam se da će društvena zajednica i mediji, koji su ovo prihvatili kao bitnu informaciju i koji imaju obavezu da djeluju obrazovno, primjenom ovih preporuka uticati da se neke stvari pokrenu, a ako se pokrenu onda će se i završiti - zaključio je Damjanović i naglasio da je imao uvid u to da se ovakve negativne pojave dešavaju u društvu, ali da nije znao da je to u tolikom obimu zastupljeno.

Slično mišljenje dijeli i profesorka Poslovne komunikacije u ovoj školi Marijana Maran, koja je potvrdila da mnogo djece nije svjesno u kakvim se problemima nalazi.

- To su šokantni rezultati, ali to su rezultati kojima i nisam toliko iznenađena. Imam Fejsbuk profil i dosta djece mi šalje zahtjeve za prijateljstvo preko FB, tako da mogu da vidim svakakve fotografije. Uočila sam da djeca imaju slobodniji način ponašanja, oblačenja i slično kako bi na sebe privukla pažnju - kaže Maranova, ističući da ako uoče probleme, pokušavaju da ih riješe sa učenicima individualnim razgovorom ili se pokušava djelovati za vrijeme časova razredne zajednice.

Prema njenom mišljenju, još veći problem jesu roditelji. Kad se pojavi problem kod djeteta i kada je potreban razgovor kod stručnog osoblja roditelji djece često se povlače pred problemom, zatvaraju oči i onda je veoma teško djelovati jer ruke su im svezane. Rješenje je, kako kaže, sistemsko djelovanje, jer svi dijelovi društva treba da se uključe u borbi protiv ove pojave.

Zabrinjavajući rezultati

Premа mišljenju ispitаnikа, nаjkritičniji uzrаst je 12 i 13 godinа, kаdа su mlаde djevojčice i nаjpodložnije rаzličitim uticаjimа. To su djevojčice koje preferirаju mаterijаlne vrijednosti i pokušаvаju nа svаki nаčin dа dođu do skupe odjeće i obuće, pаrfemа, mobilnih telefonа, аli i izlаzаkа u ekskluzivne klubove, skupih аutomobilа, ljetovаnjа i slično. Ovo im uglаvnom obezbjeđuje mnogo bogаtiji i stаriji dečko. Istraživanje je takođe pokazalo da učenici nemaju povjerenje u odrasle osobe. Oni kažu da bi problem najprije rekli drugarima, a roditeljima tek ako je naizgled problem nerješiv, ali ne bi otkrili sve detalje. Nastavnici nisu prepoznati kao osobe od povjerenja.

Izvor vijesti: Fokus