Diskriminacija tri konstitutivna naroda, a koji su manjina u pojedinim dijelovima BiH, zabilježena je skoro u svim krajevima države, navedeno je u juče objavljenom izvještaju Stejt departmenta. U dokumentu koji američki Stejt department redovno podnosi Kongresu SAD, stoji da napadi i diskriminacija zasnovani na vjerskoj pripadnosti na Balkanu i dalje postoje, te da je nekada teško razlučiti šta je njihov motiv.

Broj incidenata čija su meta bili vjerski simboli, sveštenici ili svojina vjerskih zajednica, i dalje je visok, navodi se u tekstu, i dodaje da su neki lokalni vjerski i politički lideri svojim javnim izjavama doprinijeli netoleranciji.

"Diskriminaciija ostaje ozbiljan problem, posebno prema nesrbima u RS, nehrvatima u zapadnoj Hercegovini i nebošnjacima u centralnoj Bosni. Sarajevo je dijelom zadržalo svoju tradicionalnu ulogu multietničkog grada, ali i dalje su prisustne primjedbe na diskriminaciju, izolaciju i marginalizaciju nemuslimana", ocijenio je Stejt department.

Izvještaj ukazuje da neki pojedinci u BiH propovijedaju formu islama koja je "prema drugim vjerskim grupama ili prema drugačijim tumačenjima te vjere".

Komentarišući ovaj izvještaj, Emir Kovačević, izvršni sekretar Međureligijskog vijeća u BiH, navodi da su u BiH "prisutni određeni elementi vjerske diskriminacije". Ocjenjuje da su motivi napada na vjerske objekte najčešće koristoljublje, ili pak njihovo skrnavljenje.

"Ima slučajeva napada na vjerski objekat samo da bi bio oskrnavljen. Smatramo da kompletno društvo treba da ulaže veće napore u zaštiti vjerskih objekata", kazao je Kovačević.

Sociolog Ivan Šijaković iz Banjaluke smatra da su napadi na vjerske objekte učestala pojava u BiH, ali i u drugim zemljama.

"To je zbog toga što su vere postale sve agresivnije u svom nastupu, odnosno, u svojoj borbi za duše vernika", kazao je Šijaković i dodao da je vjera nekim ljudima u BiH postala dio identiteta.

Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku iz Doboja, komentarišući podrivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti u BiH, ocijenio je da je ona u najvećoj mjeri plod političkih elita.

Komentarišući ovaj izvještaj Stejt departmenta, Hilari Klinton, američki državni sekretar, izjavila je da zvanični Vašington želi vladama, nevladinim organizacijama i svim građanima pružiti "vrijednu informaciju o statusu vjerskih sloboda i pozvati ih na zajednički rad na njihovoj zaštiti".

Predstavljajući ovaj izvještaj rekla je da se SAD ne žele postaviti kao sudija drugim zemljama, niti sebe predstaviti kao savršen primjer, već da žele pokazati da im je stalo da slobode vjere.

Stanje u regionu

U dijelu izvještaja Stejt departmenta koji se odnosi na Crnu Goru, ocjenjuje se da su odnosi između većih vjerskih grupa generalno dobri, a da su izuzetak "dugogodišnje napetosti" između SPC i kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve, "koje ostaju stalan problem s političkim konotacijama".

Za Makedoniju se ističe da je tamo kanonski nepriznata Makedonska pravoslavna crkva jedina registrovana pravoslavna crkva. U dijelu izvještaja o Hrvatskoj zabilježeni su sporadični slučajevi vandalizma i prijetnji, "posebno u oblastima koje su bile zahvaćene ratom".

Problemi u svijetu

Osvrćući se na izvještaj Stejt departmenta, Hilari Klinton, američki državni sekretar, kazala je da je međunarodna teroristička mreža Al Kaida pozivala na nasilje protiv pripadnika vjerskih manjina na Bliskom istoku. Dodala je da su stigli i izvještaji iz Kine da Vlada uznemirava budiste u Tibetu, hrišćane koji se okupljaju po kućama i ujgurske muslimane.

Klintonova je takođe kazala da je "nekoliko evropskih država uvelo oštre restrikcije u iskazivanju vjere".

Izvor vijesti: Nezavisne