Građani Banje Luke i poslije tri godine
od postavljanja kontejnera za odvojeno
prikupljanje otpada, nisu prihvatili ovaj
prvi korak u recikliranju. Naime, i danas
radnici "Čistoće" u ovim kontejenrima
pronalaze izmiješan otpad ili su, što
je češći slučaj, prazni.

Banjolučani su uprkos kampanji javnog preduzeća "Dep-ot" zaboravili na ove ekološke kontejnere, pa većina njih više i nema natpise, papir, staklo, PET ambalaža i metal, pa građani, i kada bi htjeli da odvojeno odlože otpad, ne znaju kako da ga sortiraju.

U banjolučkoj "Čistoći" kažu da će najvjerovatnije postaviti nove naljepnice na ove kontejnere kao i da će s "Dep-otom" nastaviti s edukacijom stanovništa o recikliranju.

- Ovi eko-kontejneri su, prvenstveno, postavljeni radi podizanja ekološke svijesti građana. Prošle su tri godine otkako su postavljeni. Ima ih 99 i mislim da ih je potrebno još u gradu. Nažalost, u njima obično ima svega, ali pronađemo nešto papira i pet ambalaže - kazao je "Fokusu" tehnički direktor "Čistoće", Milan Plavšić.

On je dodao da je želja i "Čistoće" i "Dep-ota" da naviknu stanovništvo da razmišlja ekološki, jer svijest građana po tom pitanju nije dovoljno razvijena.

Potrebno je, smatra on, da Banjolučani budu angažovaniji, da se aktivnije uključe u tu problematiku, jer je smeće problem svih nas.

Miodrag Dakić, predsjednik banjolučkog Centra za životnu sredinu, smatra da je moguće da je razlog što je stanovništvo nezainteresovano za odvojeno prikupljanje otpada sama kampanja koja je sprovedena.

- Vjerovatno da kampanja nije bila dobro koncipirana i zato nije dala konkretne rezultate. Građanima je potrebna povratna informacija o rezultatima ove kampanje. Sada je sva ta priča čini mi se utišana. Potrebno je mijenjati nešto na tom planu. Čini mi se da malo tog otpada završi na reciklaži - kazao je Dakić.

On je istakao da je što hitnije potrebna velika strategija upravljanja čvrstim otpadom za Banju Luku i da snage treba usmjeriti na smanjenje stvaranja otpada.

Kampanja s eko-kontejnerima je bila prvenstveno usmjerena na osnovce, ali postavljanje kontejnera na područjima oko škola nije pokazalo veliku opravdanost. Milan Plavšić smatra da je potrebno da prođe još neko vrijeme i još mnogo kampanja da bi ovaj način odlaganja otpada zaživio.

Inače, Centar za životnu sredinu do sada je organizovao nekoliko akcija prikupljanja starog papira u osnovnim školama. Naši sagovornici smatraju da je potrebna bolja koordinacija ekoloških pokreta, udruženja sa zvaničnim preduzećima zaduženim za otpad.
Izvor vijesti: Fokus