Grad Banja Luka danas obilježava Krsnu slavu
Spasovdan i poslije 70 godina osveštava
novosagrađeni saborni Hram Hrista Spasitelja.
Zbog svoje prošlosti i pobjede nad rušiteljima
ovaj hram neće biti samo vjerski objekat, nego
i svojevrsni ukras Banje Luke koji ćemo rado
pokazivati svima koje put nanese u naš grad,
poručio je gradonačelnik Dragoljub Davidović.

Čestitajući svim Banjolučanima Krsnu slavu, gradonačelnik Davidović je rekao da je Banja Luka, kao i ova svetinja, prešla dalek put i postala metropola na kojoj nam mnogi zavide.

 

U intervju za Dnevni list „Fokus" gradonačelnik Davidović je, između ostalog, još rekao:
FOKUS: Banja Luka je posljednjih dana bila u centru svjetske pažnje. Koliko smo organizacijom Svjetskog prvenstva u raftingu opravdali očekivanja i kakvu smo poruku poslali svijetu?
DAVIDOVIĆ: Svjetsko prvenstvo u raftingu bilo je najveći sportski događaj u BiH poslije Olimpijskih igara 1984. godine. Dali smo sve od sebe i to se vidjelo. Svi oni koji su tokom prvenstva bili u RS, od predsjednika Svjetske rafting federacije, sudija iz raznih zemalja, takmičara do svih gostiju, imaju samo riječi hvale. Od domaćina svih dosadašnjih prvenstava u raftingu, Banja Luka je bila najbolja. Za nas je ovo bila sjajna prilika i mi smo je iskoristili. Promovisali smo Banju Luku, RS i BiH na najbolji mogući način. Ljudi su shvatili da ovdje nije onako kako su oni mislili ili kako im je neko rekao prije dolaska ovamo. Svi su bili prijatano iznenađeni i siguran sam da će se mnogi od njih vratiti kao turisti. To nam u ovom trenutku jako treba, jer još postoje zemlje koje nemaju dobro mišljenje o BiH. Imali smo ogromnu podršku građana Banje Luke. Tih dana u gradu bila praznična atmosfere, što nismo mogli očekivati, jer nije riječ o fudbalu ili nekom drugom atraktivnijem sportu. To je potvrda da smo napravili pravu stvar.

FOKUS: Banja Luka je nedavno proglašena evropskim gradom u BiH u 2009. godini, a Vi evropskim gradonačelnikom. Šta je sve trebalo uraditi da bi se zaslužilo jedno takvo priznanje?
DAVIDOVIĆ: Time smo pokazali da smo izašli iz sivila i poprimili sve karakteristike srednjoevropskog grada. Na tom putu trebamo još mnogo da uredimo. Da bi bili evropski grad, moramo prvo vidjeti kako živi stanovništvo u Banjoj Luci. Mi imamo problema kao i sve druge opštine u RS, ali imamo veći broj zaposlenih nego 1991. godine. U mnogim stvarima Banja Luka je prva u BiH, ali standard naših građana nije onakav kakav imaju svi drugi Evropljani. Iako je Banja Luka urbana sredina, moramo još mnogo raditi da se oslobodili čaršijskog mentaliteta kod određenog broja ljudi, kojima ništa naše nije dobro, a sve tuđe je sjajno. To je pitanje vremena, napretka života i kulture. Osnovni moto strategije razvoja je - Banja Luka evropski grad. I radićemo da to postignemo.

FOKUS: I ovu krsnu slavu Banja Luka dočekuje kao jedno veliko gradilište. Koji su najveći infrastrukturni projekti u ovoj godini?
DAVIDOVIĆ: Kad je u pitanju infrastruktura, nama nedostaje još toga, počev od vodosnadijevanja, grijanja grada, sistema javne rasvjete, sistema saobraćaja u gradu, sportske infrastrukture. Završen je gradski olimpijski bazen, koji će u našem gradu nešto pokrenuti na bolje. Pri tome prvenstveno mislimo na mnoštvo djece i mladih ljudi koji će se okrenuti plivanju i vaterpolu za što do sada nisu imali uslova. Od izuzetno značajnih projekata izdvajamo most kod Incela, pasarele, ulaganje u vodosnabdijevanje, pogotovo u seoskom području. Ipak, godina krize nam neće dozvoliti da radimo onoliko koliko smo planirali i mnogi projekti će morati da sačekaju sljedeću godinu.
















FOKUS: Iako se u središtu grada mnogo radi, kad su ulaganja u pitanju, ne zaostaje ni seosko područje.
DAVIDOVIĆ: Naša sela su godinama devastirana, ljudi su odlazili u gradove tražeći posao, a o selima se nije vodilo računa i ona su lagano propadala i praznila se. U stanju koje smo zatekli nastojali smo dati jednako šansu za razvoj svim dijelovima Banje Luke. Posebnu pažnju smo usmjerili prostoru Manjače i kanjona Vrbasa, koji su bili najzapušteniji. Usmjerili smo se na ono elemantarno - putnu komunikaciju, vodosnabdijevanje, struju. Nakon toga smo proveli telefonsku mrežu, javnu rasvjetu, izgradili objekte mjesnih zejednica, domove kulture, igrališta. Banjolučka sela danas i prije deset godine se ne mogu uporediti. Dobili smo 600 kilometara puteva, 120 kilometara javne rasvjete. Izgradnjom vodovoda Crno vrelo, Gašića vrelo i Banjica zaokružićemo i sistem vodosnabdijevanja na seoskom području.

Izvor vijesti: banjaluka.rs.ba