Banje u mahali Ilidža u Gornjem Šeheru, koje su 2005. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH iz godine u godinu bilježe sve manju posjećenost.
U pitanju su kade, odnosno bazeni s termalnom vodom u privatnom vlasništvu, koje se koriste od davnina.
Jedan od vlasnika ovih prirodnih dragulja je i Ahmet Šeranić. Njegov otac i djed, od kojih je naslijedio i ime takoÄ‘e su primali goste i pružali uslugu graÄ‘anima.
- Ovo je Šeranića banja broj 4 izgraÄ‘ena 1848. godine - rekao je Ahmet Šeranić.
VIDEO I FOTO:
Ekipi Anadolu Agency pokazao je bazen na Äijem dnu je kamenje iz kojeg izvire voda temperature oko 34.8 stepeni Celzijusovih.
- Radi se o sumpornoj termalnoj vodi s dosta minerala, služi za lijeÄenje reuma, išijasa, bolesti zglobova, cirkulaciju, kožne bolesti, a poslije 1945. godine vojska je ovdje dolazila organizovano lijeÄiti šugu - kaže Ahmet Šeranić.
IspriÄao je da je Komisija za nacionalne spomenike BiH proglasila za nacionalne spomenike nekoliko banja u ovom dijelu Banjaluke. U pitanju su banja Gušića, Eben house, Demirovića kade, Šeranića house i OsmanÄevića kada.
- I dalje rade Šeranića banja, OsmanÄevića banja i Ebin house, od starih koje su proglašeni za spomenike, koji ne dogrijavaju vodu nego kako izvire iz zemlje takva se nudi gostima za zdravstvene tegobe - kazao je Šeranić i dodao da postoje i druge koje rade.
Zbog zaštite, radovi u ovim objektima su ograniÄeni, kako bi se saÄuvao nekadašnji izgled.
- Komisija ne dozvoljava promjene u bazenu, da se stavljaju ploÄice nego da ostane u izvornom, autohtonom stanju kako je i izgraÄ‘eno - rekao je Ahmet Šeranić.
U pitanju je, kaže, sezonski posao koji traje oko tri mjeseca i to od sredine juna do sredine septembra, a ove banje uglavnom koriste penzioneri.
- Iz godine u godinu manje i manje posjetilaca. Ne znam šta bih vam rekao, teška je materijalna situacija, cijene nisu neke, tri KM pola sata kupanja, ne može Äovjek da kaže da je naroÄito zarada, ali, eto, tradicija je porodiÄna da se održi da dalje neko nasleÄ‘uje da radi, valjda će se jednog dana i ovdje ulagati u ovu graditeljsku cjelinu da to izgleda drugaÄije - kazao je Šeranić.
Iako su hemijska ispitivanja vode u ovim banjama pokazala da imaju najviše sumpora, te kalcija i magnezij, posjetioci su rijetki.
- Gosti su, uglavnom stariji BanjaluÄani, penzioneri s niskim primanjima i cijena je prilagoÄ‘ena njima, iz godine u godinu opada priliv posjetilaca, kupaÄa. Promijenio se i sastav stanovništva pa mnogi nemaju navike, potrebe za ovim - kaže Šeranić.
Obzirom da je mahala Ilidža od centra grada udaljena oko tri kilometra automobil je najbolje prevozno sredstvo za posjetu banjama, jer nakon banjanja od svježijeg vazduha uz Vrbas mnogi odmah poÄnu kihati.
Ahmet Šeranić, koji ima 72 godine, na liÄnom primjeru uvjerio se da ova voda zaista pomaže ljudima da se osjećaju bolje.
Ekipa AA posjetila je i druge banje u mahali Ilidža, a jedna od njih je banja ToÄak u kojoj se nalaze dva bazena. U jednom je temperatura vode 34, a u drugom 36 stepeni Celzijusovih. Voda bogata sumporom u jednom bazenu izvire iz kamenitog dna i smatra se dobrom za nerotkinje, dok u drugom bazenu izlazi iz cijevi i vjeruje se da pomaže u lijeÄenju išijasa, reume, psorijaze...
Osim starih, u mahali Ilidža nalazi se i jedna od novjih banja, Terma, u kojoj je temperatura vode oko 32 stepena Celzijusovih, a posjetioci je uglavnom koriste za relaksaciju mišića, te za kožu.
Banje koje su zaštićene dio graditeljske cjeline u mahali Ilidža uskoro bi mogle doÄekati bolje dane.
Natalija Trivić, naÄelnik Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku Grada Banjaluka objasnila je da se u Srpskim Toplicama nalazi i Banja Šeher, jedan od strateških prioriteta grada.
- Razgovarali smo sa privatnim subjektima koji nude usluge u banjama i sa onima koji bi u procesu pravne regulative imali vlasništvo nad nekadašnjom Banjom Šeher. Uskoro bi trebalo da budu riješeni imovinsko-pravni odnosi, konaÄno vlasništvo nad Banjom Šeher, a koncesija nad termomineralnom vodom je u vlasništvu Zavoda za fizikalnu medicini Dr. Miroslav Zotović, tako da postoji mogućnost da na tom mjestu izgradi zdravstveno rekreativni centar usmjeren na banju - rekla je Trivić.
Najavila je da bi već za mjesec dana mogao biti održan sljedeći sastanak na kome bi mogo biti dogovoreno više detalja.
- Na ranijem sastanku na kojem su bili predstavnici Zavoda i privatnih kuća koje koriste termomineralnu vodu dogovoreno je da će po rješavanju pitanja vlasništva nad Banjom Šeher, koje treba biti riješeno do ljeta, pregovarati da istupe kao zajedniÄki subjekt. Definisali bi kako će ko uÄestvovati, s kim, s koliko sredstava, koje idejno rješenje, kako da se uveže privatni sektor i Zavod, kompanija državnog vlasništva tako da svi imaju zajedniÄki turistiÄki proizvod. KonaÄno, na taj naÄin poÄećemo da rješavamo decenijski problem oko usluga u Banjii Šeher, pa će to biti jedinstven proizvod ponude Banjaluke, Äim ovi koraci budu završeni - dodala je Natalija Trivić.
Izvor vijesti: faktor.ba