U RS se preko gradnje i prodaje nekretnina i stanova
velike količine novca dobijenog trgovinom drogama
ubacuju u legalne tokove, ali nijedna zvanična institucija
nema podatke o kojoj cifri se tačno radi.

Prema nezvaničnim podacima do kojih je došao "Glas Srpske", godišnje se na taj način "opere" oko pola milijarde maraka. 

- Na isti način u Srbiji se godišnje u legalne tokove - prodajom stanova i nekretnina ubaci između jedne i 1,7 milijardi evra - kaže direktor Uprave za sprečavanje pranja novca Srbije Aleksandar Vujičić.

Vujičić navodi da se do te cifre došlo na osnovu tokova novca, podataka obveznika, međunarodne saradnje sa finansijsko-obavještajnim službama i izvještaja MMF-a.

Prema njegovim riječima, trgovci drogom, koji dolaze do velike količine keša, obično pronalaze ljude da grade zgrade i prodaju stanove i tako se pojavljuju kao investitori, jer lakše prebacuju keš i prikazuju da su novac stekli legalno prodajom stanova.

Osim nekretnina, novac se pere kroz transakcije sa "of šor" destinacijama, poslove sa hartijama od vrijednosti, privatizacije, pozajmice osnivača pravnim licima, korišćenje fiktivnih preduzeća, ali u znatno manjoj mjeri.

Vujičić ističe da se pranjem novca stvaraju paralelni centri moći koji mogu da utiču na ekonomski i politički sistem, smanjuju se budžetski prihodi i rejting zemlje i obeshrabruje ulaganje stranog kapitala.

Glavni specijalni tužilac RS Miodrag Bajić kaže da u Specijalnom tužilaštvu nemaju egzaktne podatke o tome koliko para godišnje se ubacuje u legalne tokove na ovaj način.

- Do preciznih podataka došlo bi se samo ako bi bio formiran poseban tim. A preduslov za takvu vrstu istraživanja je donošenje zakona o porijeklu imovine. Tek tada će se podrazumijevati formiranje komisija koje će pratiti i istražiti i taj problem - kaže Bajić.

On ističe da kriminalci prljav novac od svih vrsta krivičnih djela, posebno od prodaje droge, trgovine ljudima i oružjem, velikim dijelom pokušavaju da legalizuju kupovinom nekretnina.

- Jedan od načina pranja novca su i novčane transakcije sa "of šor" kompanijama i fiktivnim preduzećima, ali i preko privatizacije preduzeća - kaže Bajić. 

Predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić kaže da u toj asocijaciji nemaju nikakve podatke o tome i ističe da bi istraga u tom kriminalnom poslu predstavljala obiman posao.

- Mora se uporediti sve što je provedeno kroz dokumentaciju, u kom su obimu i preko koga išle finansijske transakcije. Do približne visine oprane sume novca moći će se doći na osnovu tokova novca, podataka obveznika, međunarodne saradnje sa finansijsko-obavještajnim službama - smatra Đurić.

DEA

Prema nezvaničnim informacijama, upravo ovim vidom kriminala bavi se i istražuje ga američka agencija za borbu protiv trgovine narkoticima DEA.

Model DEA, koja ostvaruje milionske prihode upravljajući imovinom koju je zaplijenila narko-dilerima, nesumnjivo je najbolji način za suzbijanje tog vida kriminala.

Ovaj model borbe sa snažnim kriminalnim strukturama primjenjuje se u SAD već 100 godina, a rad DEA i FBI-ja pokazao je da je veoma uspješan. 

NVO bježe

Predsjednik NVO Centar za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović kaže da NVO izbjegavaju da urade istraživanje na ovu temu jer se radi o velikom i teškom problemu.

- Nemam precizne podatke o tome, ali poredeći podatke i parametre iz regiona, pretpostavlja se da se u FBiH godišnje na ovaj način opere oko milijardu, a u RS oko pola milijarde maraka - kaže Dejanović.  
Izvor vijesti: banjalukalive.com