U pravu su svi oni koji ovih dana govore da otvaranje Ferhadije u Banjaluci 7. maja neće imati isključivo vjerski i kulturni značaj, iako to jesu temeljne vrijednosti ove manifestacije. Višedimenzionalnim ovaj datum čine istorijski podaci.

Od 1579. godine, kada je rođena kao vjerski objekat, do 1993, kada je i kao kulturno-istorijski spomenik ubijena, nije prestala biti činjenica.

Vanja Stevanović






 

Prije 437 godina izgradili su je domaći majstori, za 30.000 dukata Ferhad-paše Sokolovića (od otkupa Volfa, sina barona Herberta Auersperga), koji je odlučio podići najljepšu džamiju do tada.

Kao takva će i (p)ostati simbol grada na Vrbasu do 1993. godine, od kada će svjedočiti stepenu varvarstva i zločina protiv civilizacije.

Osam godina kasnije (kada je onemogućen početak njene gradnje i ubijen vjernik Murat Badić), Ferhadija će dokumentovati sistemskom stvaranju neuslova za (njenu) obnovu čovjeka.

U toj evoluciji (od simbola, svjedoka do dokumenta), Ferhadija danas, prije svega rodnoj Banjaluci otvoreno ukazuje na besmisao i štetnost nerazumijevanja i netolerancije i na to kako se ideologija zla raÄ‘a na ličnim interesima, a njeguje na "zaštiti" kolektivnog.

To je posebno vidljivo na izostanku sankcija (za njeno, kao i rušenje svih vjerskih i kulturno-istorijskih objekata u BiH devedesetih godina) na ličnom i političkom planu, a zatim naslijeÄ‘ene moralne ili prenesene finansijske odgovornosti (te daleko ekspanzivniju gradnju vjerskih objekata od vrtića, škola ili bolnica).

Godinama kasnije, u zajedničkom traganju za miniranim kamenom, mnogi su pronalazili uslove da i okolnosti sagledaju bolje, obnavljajući zidove, razvijani su bolji odnosi i vjera da će ovoga puta temelji čovjeka ipak biti neuništivi. U petnaestogodišnjoj gradnji objekta, sistemski su rušene predrasude, pa je i pored višemilionskog ulaganja, fizička postojanost Ferhadije danas, finansijski nemjerljiva.

Zbog toga će, vjerska i kulturna svečanost 7. maja ove godine imati i istorijski značaj, jer ona primarno poziva na mir, razumijevanje i zajednički život, na civilizacijske vrijednosti kao jedino nepogrešive simbole zrelije budućnosti.

Izvor vijesti: Nezavisne