Icon Pocetna > Vijesti > News > Ka­ko je pro­pa­la ba­nja­lu­Äka pri­vre­da (IV) "Ko se o mlijeko opeče, taj i u „Mljekaru“ duva"
Icon Korisnik
Cao Gost
IP-Adresa: 34.228.43.90

Korisnicko ime
Lozinka
Icon Trazi na stranici
Ka­ko je pro­pa­la ba­nja­lu­Äka pri­vre­da (IV) "Ko se o mlijeko opeče, taj i u „Mljekaru“ duva"
Datum 24/07/2015 11:58  Clan Administrator  Posjete 854  Jezik Global
blusrcu.ba-Ka­ko je pro­pa­la ba­nja­lu­Äka pri­vre­da (IV) "Ko se o mlijeko opeče, taj i u „Mljekaru“ duva"  – „Mlje­ka­ra“ je u sep­tem­bru 2010. go­di­ne otvo­ri­la no­vi po­gon i dis­tri­bu­ti­vni cen­tar u Ale­ksan­drov­cu. Po­la go­di­ne ka­sni­je svi ra­dni­ci su otpu­šte­ni, a proi­zvo­dnja je uga­še­na
BA­NJA­LU­KA – Ba­nja­lu­Äka „Mlje­ka­ra“ osno­va­na je 1956. go­di­ne. Bi­la je u sas­ta­vu Po­ljo­pri­vre­dnog kom­bi­na­ta „Mla­den Sto­ja­no­vić“ Gra­di­ška, a za­tim dio pre­hram­be­nog gi­gan­ta AIPK Bo­san­ska Kra­ji­na.





Kra­jem 2004. go­di­ne ovo ba­nja­lu­Äko pre­du­ze­Ä‡e je pri­va­ti­zo­va­no – drža­vni ka­pi­tal od 66 od­sto je pro­dan su­bo­ti­Äkoj „Mle­ka­ri“ za 500.000 KM, uz oba­ve­zu ula­ga­nja od 13 mi­li­ona KM, po­ve­Ä‡a­va­nje proi­zvo­dnje, za­drža­va­nje ra­dni­ka i pre­te­Å¾ne dje­la­tnos­ti. Oba­ve­za Vla­de RS je bi­la da otpi­še, odno­sno kon­ver­tu­je dug „Mlje­ka­re“ u akci­je, što je to­kom 2007. go­di­ne i uči­nje­no.

Ve­Ä‡in­ski vla­snik je na­kon pri­va­ti­za­ci­je zna­Äaj­no sma­njio ot­kup mli­je­ka od do­ma­Ä‡ih ko­ope­ra­na­ta, ali je po­Äeo s uvo­zom mli­je­ka od beo­grad­skog „Imle­ka“.

Da stvar bu­de ap­sur­dni­ja, vla­snik „Imle­ka“ je is­ti kao i vla­snik su­bo­ti­Äke „Mle­ka­re“ – „Da­nu­be Fo­ods Gro­up“. Ova­kva po­slo­vna po­li­ti­ka ba­nja­lu­Äke „Mlje­ka­re“ iza­zva­la je ve­li­ke gu­bit­ke kod ko­ope­ra­na­ta, ko­ji su do ta­da snab­di­je­va­li „Mlje­ka­ru“ si­ro­vim mli­je­kom. Umjes­to oba­ve­ze in­ves­ti­ra­nja, ve­Ä‡in­ski vla­snik je kra­jem 2006. go­di­ne ku­pio „Mli­je­ko­pro­dukt“ iz Ko­zar­ske Du­bi­ce, mlje­ka­ru s naj­ve­Ä‡im trži­šnim udje­lom u BiH.

Na­kon to­ga je ve­Ä‡in­ski vla­snik za­hti­je­vao od Vla­de RS, odno­sno od Sa­vje­ta za pri­va­ti­za­ci­ju, da mu se pri­zna akvi­zi­ci­ja du­bi­Äkog „Mli­je­ko­pro­du­kta“ i da se ba­nja­lu­Äka „Mlje­ka­ra“ iz­mjes­ti u Li­jev­Äe po­lje. Vla­da RS prvi zah­tjev ni­je pri­hva­ti­la, ali dru­gi jes­te.

 
Za pola godina gubitak 437 hiljade

Re­zul­ta­ti po­slo­va­nja ba­nja­lu­Äke „Mlje­ka­re“ u pos­tpri­va­ti­za­ci­onom pe­ri­odu bi­li su ka­tas­tro­fal­ni. Od 2004. go­di­ne do 2010. go­di­ne aku­mu­li­ra­no je 12 mi­li­ona KM gu­bi­ta­ka, što za­je­dno s ra­ni­jih osam mi­li­ona KM na kra­ju 2010. go­di­ne izno­si 20 mi­li­ona KM uku­pnog gu­bit­ka. Aku­mu­li­ra­ni gu­bi­tak na kra­ju 2014. go­di­ne izno­sio je 24.112.831 KM.

U po­lu­go­diš­njem fi­nan­sij­skom iz­vje­šta­ju za ovu go­di­nu taj gu­bi­tak je po­ve­Ä‡an za 437.339. Dru­gim ri­je­Äi­ma, aku­mu­li­ra­ni gu­bi­tak „Mlje­ka­re“ na kra­ju ju­na ove go­di­ne izno­si 24.550.170 KM. Pri­hod „Mlje­ka­re“ je u 2004. go­di­ni bio 5,5 mi­li­ona KM, a u 2010. go­di­ni tek 500.000 ma­ra­ka.

Ve­Ä‡in­ski vla­snik je po­ku­ša­vao u dva na­vra­ta da sma­nji ka­pi­tal pre­du­ze­Ä‡a, na ime po­kri­Ä‡a gu­bi­ta­ka. Na­kon to­ga je htio da do­ka­pi­ta­li­zu­je ‘Mlje­ka­ru’, či­me bi po­ve­Ä‡ao svoj vla­sni­Äki udio na šte­tu ma­lih akci­ona­ra. Ko­mi­si­ja za har­ti­je od vri­je­dnos­ti RS je oba pu­ta ove zah­tje­ve odba­ci­la, pod­sje­Ä‡a­ju­Ä‡i ve­Ä‡in­skog vla­sni­ka na nei­spu­nje­nu oba­ve­zu in­ves­ti­ra­nja„, pri­sje­Ä‡a se eko­nom­ski ana­li­ti­Äar Si­ni­ša Bo­Å¾ić ove afe­re.

„Mlje­ka­ra“ je u sep­tem­bru 2010. go­di­ne otvo­ri­la no­vi po­gon i dis­tri­bu­ti­vni cen­tar u Ale­ksan­drov­cu. Na­jav­lje­na je proi­zvo­dnja od 50 to­na mli­je­ka dne­vno i za­poš­lja­va­nje 40 ra­dni­ka. Po­la go­di­ne ka­sni­je svi ra­dni­ci su otpu­šte­ni, a proi­zvo­dnja je uga­še­na. U me­Ä‘u­vre­me­nu je grad Ba­nja­lu­ka re­gu­la­ci­onim pla­nom pre­dvi­dio na lo­ka­ci­ji sje­di­šta „Mlje­ka­re“ iz­gra­dnju „mo­der­nog ho­tel­sko-kon­gre­snog cen­tra sa svim sa­vre­me­nim sa­drža­ji­ma i kom­pa­ti­bil­nim fun­kci­ja­ma.

U „Mlje­ka­ri“ je pri­je pri­va­ti­za­ci­je ra­di­lo 200 ra­dni­ka, a na­kon nje u ovoj fa­bri­ci os­ta­lo je sve­ga njih 30. Da stvar bu­de go­ra, „Mlje­ka­ra“ je ne­du­go na­kon pri­va­ti­za­ci­je pro­pa­la i da­nas u njoj ne ra­di ni­je­dan ra­dnik. Ne­ka­daš­nji ra­dnik ba­nja­lu­Äke „Mlje­ka­re“ Jo­vi­ca Je­li­sa­vac ka­Å¾e da je ova fa­bri­ka do ra­ta ra­di­la odli­Äno, ali da su on­da nas­tu­pi­li pro­ble­mi.

„‘Mlje­ka­ra’ je po­sli­je ra­ta ra­di­la sve sla­bi­je i sla­bi­je. Kon­ku­ren­ci­ja u vi­du pri­va­tnih mlje­ka­ra je bi­la sve ja­Äa i ve­Ä‡a. Ka­da je na red do­šla pri­va­ti­za­ci­ja, prvo su nam re­kli da će nas ku­pi­ti ne­ka kom­pa­ni­ja iz Va­ra­Å¾di­na, pa na­kon to­ga Su­bo­ti­ca. Ni­ka­kve pa­pi­re ni­smo mo­gli da vi­di­mo. I on­da je do­šao ‘I­mlek’ i za­vršio taj pri­va­ti­za­ci­oni po­sao. Dvi­je go­di­ne smo ra­di­li, a po­sli­je to­ga su opet po­Äe­le pri­Äe o pro­da­ji i 31. ja­nu­ara 2008. go­di­ne su nam u po­la če­ti­ri uju­tro re­kli da nam je to po­slje­dnji dan na po­slu. Odra­di­li smo tu smje­nu, raz­du­Å¾i­li sve i pre­da­li mla­dim mom­ci­ma ko­ji su na­vo­dno bi­li pri­mlje­ni u Du­bi­ci„, pri­Äa Je­li­sa­vac.

On do­da­je da je njih 30 pre­os­ta­lih ra­dni­ka do­bi­lo pris­toj­ne ot­pre­mni­ne i da su im no­vi vla­sni­ci po­ve­za­li staž. Bi­la je to za vla­sni­ke ma­la ci­je­na da se u ja­vnos­ti ne bi di­za­la pra­ši­na oko de­fi­ni­ti­vnog ga­še­nja je­dnog od naj­po­zna­ti­jih ba­nja­lu­Äkih pre­du­ze­Ä‡a.

Ve­Ä‡i­na ra­dni­ka ‘Mlje­ka­re’ se po­sli­je to­ga pri­ja­vi­la na bi­ro i mno­gi od njih ni do da­nas ni­su na­šli no­vi po­sao„, tvrdi Je­li­sa­vac uz kon­sta­ta­ci­ju da je „sve za­vrše­no na ne­vje­ro­va­tan na­Äin“.

Go­vo­ri­li su ta­da da se u Ale­ksan­drov­cu pra­vi sa­vre­me­na mlje­ka­ra, ali su od ta­moš­njih ka­pa­ci­te­ta ko­ris­ti­li sa­mo hla­dnja­Äe. Ra­dni­ci su se ne­du­go na­kon otva­ra­nja tog po­go­na po­no­vo vra­ti­li u Ba­nja­lu­ku, ko­ja je na uža­san na­Äin os­ta­la bez svo­je mlje­ka­re„, is­ta­kao je Je­li­sa­vac.

 
Otpa­dne vo­de

Jo­vi­ca Je­li­sa­vac ka­Å¾e da je bi­lo mno­go pri­Äa o to­me za­što po­gon u Ale­ksan­drov­cu ni­je fun­kci­oni­sao, od elek­tri­Äne ener­gi­je do otpa­dnih vo­da.

ÄŒuo sam ta­da da po­gon ne mo­Å¾e da ra­di za­to što ni­je pos­to­jao na­Äin odla­ga­nja otpa­dnih vo­da. Va­ljda je tre­ba­lo da zna­ju ka­ko i šta da ra­de pri­je ne­go što su pra­vi­li taj po­gon, ali to se iz­gle­da ni­je de­si­lo. Mo­ra­li su zna­ti šta sve tre­ba je­dnoj fa­bri­ci. Du­ša me bo­li ka­da sve to vi­dim sa­da, jer je ba­nja­lu­Äka ‘Mlje­ka­ra’ svo­je­vre­me­no bi­la pri­vre­dni gi­gant, a sa­da je to za­par­lo­Å¾e­ni plac na ko­jem ras­te sa­mo ko­rov„, sma­tra Je­li­sa­vac.

 
Su­dbi­na ze­mlji­šta

Re­gu­la­ci­onim pla­nom za dio na­se­lja Ro­su­lje, ta­Äni­je Mal­tu, na lo­ka­ci­ji gdje je bi­la ba­nja­lu­Äka „Mlje­ka­ra“ pre­dvi­Ä‘e­na je iz­gra­dnja mo­der­nog ho­tel­sko-kon­gre­snog cen­tra sa svim sa­vre­me­nim sa­drža­ji­ma i kom­pa­ti­bil­nim fun­kci­ja­ma. Obje­kat „Mlje­ka­re“ na­la­zi se u obu­hva­tu Iz­mje­ne Re­gu­la­ci­onog pla­na „Cen­tar – Ale­ja“ ko­ji je usvo­jen 2005. go­di­ne. Pre­dme­tnim plan­skim aktom ovaj lo­ka­li­tet je tre­ti­ran kao pos­to­je­Ä‡i pri­vre­dni kom­pleks. Me­Ä‘u­tim, Pri­je­dlo­gom re­vi­zi­je re­gu­la­ci­onog pla­na za ovaj lo­ka­li­tet pla­ni­ra­ne su ve­Ä‡e iz­mje­ne i tran­sfor­ma­ci­je pros­to­ra. Re­vi­zi­ja re­gu­la­ci­onog pla­na do­ne­se­na je is­te go­di­ne ka­da je „Mlje­ka­ra“ u Ba­nja­lu­ci za­tvo­ri­la vra­ta za svo­je ra­dni­ke.

Izvor vijesti: Capital.ba i Nezavisne.com
Nema Komentara.
Icon Susreti Banjalucana
Icon Ko je online?
US 34.228.x.x
US 44.200.x.x
US 44.195.x.x
US 44.210.x.x
US 35.168.x.x
US 3.238.x.x
US 18.234.x.x
US 3.233.x.x
US 44.197.x.x
Unknown 213.186.x.x
Icon Anketa
Da li ćete izaći na lokalne izbore 2020. godine?
DA
NE
Icon Video Galerija
Thumbnail
Icon Foto Album
Icon Partneri
BLUSRCU Facebook
 
MemHT Portal is a free software released under the GNU/GPL License by Miltenovik Manojlo