Icon Pocetna > Vijesti > News > Ka­ko je pro­pa­la ba­nja­lu­Äka pri­vre­da (II) – „RUDI ÄŒAJAVEC“
Icon Korisnik
Cao Gost
IP-Adresa: 3.146.105.194

Korisnicko ime
Lozinka
Icon Trazi na stranici
Ka­ko je pro­pa­la ba­nja­lu­Äka pri­vre­da (II) – „RUDI ÄŒAJAVEC“
Datum 21/07/2015 11:13  Clan Administrator  Posjete 1070  Jezik Global

blusrcu.ba-Ka­ko je pro­pa­la ba­nja­lu­Äka pri­vre­da (II) – „RUDI ÄŒAJAVEC“OD NAMJENSKE INDUSTRIJE DO SVADBENOG SALONA

   – U sas­ta­vu „ÄŒa­ja­vec hol­din­ga“ po­Äet­kom de­ve­des­tih ra­di­lo vi­še od 10.000 ra­dni­ka  
– Po­sli­je pri­va­ti­za­ci­je, proi­zvo­dnja je po­tpu­no za­mrla, ve­Ä‡i­na pre­du­ze­Ä‡a je za­vrši­la u ste­Äa­ju





BA­NJA­LU­KA – U res­to­ra­nu „ÄŒa­ja­vec hol­din­ga“ u cen­tru Ba­nja­lu­ke po­Äet­kom de­ve­de­se­tih sva­ko­ga da­na spre­mano je 7.000 obro­ka za ra­dni­ke ove naj­ve­Ä‡e fir­me iz sas­ta­va na­mjen­ske in­dus­tri­je biv­še SFRJ. Pra­vi ap­surd pred­stav­lja či­nje­ni­ca da je od svih pre­du­ze­Ä‡a iz sas­ta­va „ÄŒa­ja­v­ca“ sa­mo res­to­ran za­držao svo­ju na­mje­nu, s tom ra­zli­kom što se umjes­to za ra­dni­ke, obro­ci da­nas spre­ma­ju za sva­dbe i sa­hra­ne, ali 7.000 obro­ka ne bude spre­mljeno ni za ne­ko­li­ko mje­se­ci, a ka­mo­li sva­ko­dne­vno.

 

Ovi po­da­ci naj­sli­ko­vi­ti­je po­ka­zu­ju šta je os­ta­lo od ne­ka­daš­njeg po­no­sa, ne sa­mo Ba­nja­lu­ke, već i biv­še Ju­go­sla­vi­je, jer je u 35 pre­du­ze­Ä‡a u sas­ta­vu „ÄŒa­ja­vec hol­din­ga“ po­Äet­kom de­ve­des­tih ra­di­lo vi­še od 10.000 ra­dni­ka. Po­red onih u cen­tru Ba­nja­lu­ke, „ÄŒa­ja­vec“ je imao svo­je proi­zvo­dne po­go­ne u Fo­Äi, ÄŒe­lin­cu, Ši­po­vu, La­kta­ši­ma, No­va­ko­vi­Ä‡i­ma, a je­dan ma­nji proi­zvo­dni po­gon bio je u Ro­go­zni­ci u Hrvat­skoj. Po­sli­je pri­va­ti­za­ci­je, proi­zvo­dnja je po­tpu­no za­mrla, ve­Ä‡i­na pre­du­ze­Ä‡a je za­vrši­la u ste­Äa­ju, a u ha­la­ma i obje­kti­ma u ko­ji­ma su ne­ka­da bi­li proi­zvo­dni po­go­ni, da­nas se na­la­ze tržni cen­tri, pri­va­tni fa­kul­te­ti, sa­lo­ni na­mje­šta­ja, dis­ko­te­ke, sva­dbe­ni sa­lo­ni, ka­fa­ne, te­le­vi­zij­ski stu­di­ji…

Me­Ä‘u­tim, ono što pred­stav­lja još je­dan ap­surd, a uje­dno vje­ro­va­tno i naj­vjer­ni­ji po­ka­za­telj ko je od­go­vo­ran za su­no­vrat ovog ne­ka­daš­njeg gi­gan­ta jes­te či­nje­ni­ca da su u kru­gu „ÄŒa­ja­v­ca“ da­nas smje­šte­na i sje­di­šta dvi­je po­li­ti­Äke par­ti­je. Ta­mo gdje je ne­ka­da bi­la to­pla­na, pre­ko ko­je su se gri­ja­li po­go­ni s ne­ko­li­ko hi­lja­da ra­dni­ka, da­nas se na­la­zi sje­di­šte ba­nja­lu­Äkog odbo­ra SDS-a, dok se u ne­ka­daš­njoj upra­vnoj zgra­di hol­din­ga skra­si­la stran­ka ko­joj je u osno­vi pro­gra­ma (još je­dan ap­surd) za­šti­ta ra­dni­Äkih pra­va – So­ci­ja­lis­ti­Äka par­ti­ja.

Biv­ši di­re­kto­ri „ÄŒa­ja­v­ca“, ko­ji su na če­lu po­je­di­nih pre­du­ze­Ä‡a iz sas­ta­va hol­din­ga bi­li do po­Äet­ka de­ve­de­se­tih, ka­Å¾u da ih spo­pa­dne mu­ka sva­ki put ka­da pro­Ä‘u po­red fir­me u ko­joj su pro­ve­li ra­dni vi­jek i ka­da vi­de šta je os­ta­lo od fir­me ko­ja je go­diš­nje izvo­zi­la proi­zvo­de vri­je­dne de­se­ti­ne mi­li­ona do­la­ra. Je­dan od njih je Dra­go­van Pe­tro­vić, ko­ji je kraj ra­dnog vi­je­ka pro­veo na če­lu pre­du­ze­Ä‡a „ÄŒa­ja­vec – Štam­pa­ne ve­ze“. Pe­tro­vić objaš­nja­va da se na nje­nom mjes­tu da­nas na­la­zi sva­dbe­ni sa­lon „Ta­ma­ris“, is­ti­Äu­Ä‡i da su „Štam­pa­ne ve­ze“ s mo­der­nom te­hno­lo­gi­jom ko­ju su po­sje­do­va­le i da­nas mo­gle da ra­de svoj po­sao.

Na­Å¾a­lost, ni­je bi­lo vo­lje, že­lje i zna­nja da se ‘ÄŒa­ja­vec’ sa­Äu­va i održi, ta­ko da je po­li­ti­ka do­pus­ti­la da se uni­šti po­nos biv­še na­mjen­ske in­dus­tri­je SFRJ. Po­se­bno pi­ta­nje je za­što je FBiH sa­Äu­va­la svo­ju na­mjen­sku in­dus­tri­ju, dok je u RS po­tpu­no uni­šte­na„, ka­Å¾e Pe­tro­vić.

On objaš­nja­va da se na mjes­tu da­naš­njeg Uni­ver­zi­te­ta za po­slo­vne stu­di­je ne­ka­da na­la­zio In­sti­tut „ÄŒa­ja­vca“, dok je u nas­tav­ku te zgra­de na tri spra­ta, gdje se da­nas na­la­ze sje­di­šta Bel te­le­vi­zi­je, El­ta te­le­vi­zi­je, kol-cen­tar i još niz, ugla­vnom, pri­va­tnih pre­du­ze­Ä‡a, ne­ka­da bio proi­zvo­dni po­gon „Pro­fe­si­onal­ne elek­tro­ni­ke“ ili po­pu­lar­ni­je „Pro­fe­si­ona­le“.

‘Pro­fe­si­ona­la’ je bi­la ki­Äma sis­te­ma, jer je u njoj ra­di­lo 5.000 ra­dni­ka, od če­ga naj­ma­nje 400 vi­so­koo­bra­zo­va­nih ka­dro­va. Proi­zvo­dnja je bi­la smje­šte­na i u nas­tav­ku zgra­de po­sli­je ‘Ta­ma­ri­sa’, ko­ja je da­nas po­tpu­no de­vas­ti­ra­na„, ka­Å¾e Pe­tro­vić.

On objaš­nja­va i da se na mjes­tu gdje je da­nas tržni cen­tar „Kon­zum“ ne­ka­da na­la­zio po­gon „Fel­me“, is­to kao i u naj­ve­Ä‡oj proi­zvo­dnoj ha­li u kru­gu „ÄŒa­ja­vca“, gdje je ne­da­vno otvo­re­na pro­da­vni­ca kom­pa­ni­je „Be­ko“. Pra­vi pa­ra­doks pred­stav­lja či­nje­ni­ca da je „Be­ko“ po­zna­ta mar­ka ku­Ä‡an­skih apa­ra­ta, ko­je je, ka­ko tvrdi Pe­tro­vić, da je bi­lo vo­lje i zna­nja, i da­nas mo­gao da pra­vi „ÄŒa­ja­vec“, umjes­to što se na tom mjes­tu na­la­zi trgo­vi­na stra­nih ku­Ä‡an­skih apa­ra­ta.

Pe­tro­vić objaš­nja­va da se fir­ma „ÄŒa­ja­vec – Pre­ci­zni liv“, ko­ja je svo­je­vre­me­no ima­la naj­mo­der­ni­ju te­hno­lo­gi­ju, i po­red „Štam­pa­nih ve­za“ bi­la je­dna od naj­pro­fi­ta­bil­ni­jih fir­mi u hol­dingu, da­nas na­la­zi brza po­šta „Euro ek­spres“, dok se po­red nje u ha­li u ko­joj je bi­lo ve­li­ko skla­di­šte „ÄŒa­ja­vca“ da­nas na­la­zi tržni cen­tar „Vel­pro“.

On ka­Å¾e i da je ne­mo­gu­Ä‡e ta­Äno pro­ci­je­ni­ti vri­je­dnost pri­je­ra­tne imo­vi­ne „ÄŒa­ja­v­ca“, is­ti­Äu­Ä‡i da je po vo­lji po­li­ti­Äkih mo­Ä‡ni­ka imo­vi­na ovog hol­din­ga pro­da­va­na po knji­go­vod­stve­noj, umjes­to po trži­šnoj vri­je­dnos­ti, či­me je pra­kti­Äno omo­gu­Ä‡e­no da se proi­zvo­dni po­go­dni pre­tvo­re u sva­dbe­ne sa­lo­ne i tržne cen­tre.

Biv­ši ra­dni­ci ovog gi­gan­ta pre­ko Ra­zvoj­ne or­ga­ni­za­ci­je sin­di­ka­ta – ROS „ÄŒa­ja­vec“ prvu tu­Å¾bu ko­jom su ospo­ri­li pri­va­ti­za­ci­ju pre­du­ze­Ä‡a i tra­Å¾i­li da se za­bra­ni pro­me­to­va­nje imo­vi­nom i ka­pi­ta­lom „ÄŒa­ja­vca“ po­dni­je­li su sa­da već da­le­ke 2001. go­di­ne, a prvo ro­Äi­šte po nji­ho­voj tu­Å¾bi održa­no je po­sli­je pu­nih de­set go­di­na. Po­se­bno in­te­re­san­tno je da ni­je­dan advo­kat ni­je že­lio da zas­tu­pa sin­di­kal­ce u ovom spo­ru, iako su ra­dni­ci u tu­Å¾be­nom zah­tje­vu tra­Å¾i­li na­kna­du šte­tu u vi­si­ni od 250 mi­li­ona ma­ra­ka. Tu­Å¾be­ni zah­tjev je i da­nas u la­di­ca­ma Okru­Å¾nog pri­vre­dnog su­da u Ba­nja­lu­ci.Cajevac_foto A Cavic_0022

Po­red to­ga, in­te­re­san­tno je da je tu­Å¾bu kao „glu­post“ ozna­Äio prvi di­re­ktor Di­re­kci­je za pri­va­ti­za­ci­ju RS Bo­ri­slav Obra­do­vić, ko­ji je po­sli­je odlas­ka sa te fun­kci­je bio u upra­vnim or­ga­ni­ma, vje­ro­va­li ili ne, „ÄŒa­ja­vec hol­din­ga“.

Pos­tu­pak re­vi­zi­je pri­va­ti­za­ci­je po zah­tje­vu Sin­di­ka­ta po­kre­nu­la je Ko­mi­si­ja za re­vi­zi­ju pri­va­ti­za­ci­je RS, ali taj pos­tu­pak je za­vršen kao i ve­Ä‡i­na os­ta­lih pre­dme­ta za ko­je je Ko­mi­si­ja ut­vrdi­la da pos­to­ji „osnov su­mnje“ da je pri­va­ti­za­ci­ja bi­la ne­za­ko­ni­ta. Ipak, sin­di­kal­ci su ta­da otvo­re­no re­kli da ne oče­ku­ju ni­ka­kve re­zul­ta­te od Ko­mi­si­je za re­vi­zi­ju pri­va­ti­za­ci­je, po­se­bno ka­da je na nje­no če­lo do­šao Sa­vo Še­va­lje­vić, ko­ga su ozna­Äi­li kao oso­bu ko­ja je pro­bi­la led za uni­šta­va­nje „ÄŒa­ja­v­ca“, jer je kao ste­Äaj­ni upra­vnik prvi li­kvi­di­rao je­dno od pre­du­ze­Ä‡a iz sis­te­ma „ÄŒa­ja­vec“, kon­kre­tno „Fi­zi­Äko-te­hni­Äko obez­bje­Ä‘e­nje“ (FTO).

 

 
Be­len­za­da: „ÄŒa­ja­vec“ ni­je pri­va­ti­zo­van, već uni­šten!

Pred­sje­dnik Kon­fe­de­ra­ci­je sin­di­ka­ta RS Obrad Be­len­za­da ka­Å¾e da „ÄŒa­ja­vec“ ni­je pri­va­ti­zo­van, već uni­šten, is­ti­Äu­Ä‡i da je ubi­je­Ä‘en da su po­je­di­ne fir­me iz sis­te­ma „ÄŒa­ja­vec“ i da­nas mo­gle da po­slu­ju, na­vo­de­Ä‡i kao pri­mjer „ÄŒa­ja­vec – Pre­ci­zni liv“.

Ta fir­ma je, ako se ne va­ram, gur­nu­ta u ste­Äaj i ta­ko ‘pri­va­ti­zo­va­na’ da bi no­vi vla­snik te­hno­lo­gi­ju pre­se­lio u Za­pre­šić u Hrvat­skoj, gdje i da­nas ra­di. Naj­kra­Ä‡e re­Äe­no, ni­je bi­lo po­li­ti­Äke vo­lje i zna­nja da se ‘ÄŒa­ja­vec’ sa­Äu­va i za­to na ka­pi­je tog ne­ka­daš­njeg gi­gan­ta vi­še ne ula­zi ne­ko­li­ko hi­lja­da ra­dni­ka, već ne­ko­li­ko sto­ti­na ro­bo­va no­vih vla­sni­ka imo­vi­ne ‘ÄŒa­ja­v­ca’„, ka­Å¾e Be­len­za­da.

 

 
Proi­zvo­dnja sa­mo u „He­mo­far­mu“!

Je­di­ni pri­mjer us­pje­šne pri­va­ti­za­ci­je ne­kog pre­du­ze­Ä‡a iz sis­te­ma „ÄŒa­ja­vec“ u ko­jem ra­dni­ci i da­nas ra­de u proi­zvo­dnji je pre­du­ze­Ä‡e „ÄŒa­ja­vec – Sis­te­mi uprav­lja­nja“. Ovu fir­mu či­ji po­gon je bio smje­šten u No­va­ko­vi­Ä‡i­ma, po­red Ba­nja­lu­ke, ku­pio je srpsko-nje­ma­Äki kon­cern „He­mo­farm“. U ne­ka­daš­njem po­go­nu „ÄŒa­ja­vec – Sis­te­mi uprav­lja­nja“ da­nas se na­la­zi fa­bri­ka li­je­ko­va u ko­joj ra­di sko­ro 200 ra­dni­ka i ko­ja je je­dan od naj­ve­Ä‡ih izvo­zni­ka u Re­pu­bli­ci Srpskoj.

 

 
Uz tržni cen­tar iz­gra­dio i ho­tel!

Slo­bo­dan Ćur­Äić, bi­je­ljin­ski pri­vre­dnik i vla­snik pre­du­ze­Ä‡a „Slo­bo­prom“, ko­ji je u pri­va­ti­za­ci­ji pos­tao vla­snik ne­ko­li­ko obje­ka­ta u kru­gu „ÄŒa­ja­v­ca“ u cen­tru Ba­nja­lu­ke, ka­Å¾e da se mno­gi po­slo­vni po­te­zi pri­vre­dni­ka u RS po­gre­šno in­ter­tpre­ti­ra­ju i stav­lja­ju u kon­tek­st po­gre­šne pri­va­ti­za­ci­je i taj­ku­ni­za­ci­je.

To­kom 2005, 2006. i 2007. go­di­ne ku­pio sam dio po­slo­vnog pros­to­ra pre­du­ze­Ä‡a ‘Ru­di ÄŒa­ja­vec’ i na toj lo­ka­ci­ji iz­gra­dio tržni cen­tar u ko­me su zas­tu­plje­ni svi po­zna­ti trgo­vin­ski bren­do­vi. Iz­gra­dnja ho­te­la na­me­tnu­la se kao lo­gi­Äna po­tre­ba„, ka­Å¾e Ćur­Äić.

On na­gla­ša­va da je biv­ši gi­gant „Ru­di ÄŒa­ja­vec“ svo­ju proi­zvo­dnju svo­je­vre­me­no or­ga­ni­zo­vao na de­se­ti­ne lo­ka­ci­ja u Ba­nja­lu­ci i oko­li­ni, da je na­kon pri­va­ti­za­ci­je ovaj biv­ši gi­gant imao 34 pra­vna slje­dbe­ni­ka, te da je da­nas de­pla­si­ra­no biv­še fa­bri­ke, ko­je su za­poš­lja­va­le po ne­ko­li­ko hi­lja­da ra­dni­ka, stav­lja­ti u kon­tek­st po­gre­šno izve­de­ne pri­va­ti­za­ci­je u RS. Ćur­Äić ka­Å¾e da su sli­Änu su­dbi­nu u vri­je­me glo­ba­li­za­ci­je do­Å¾i­vje­le broj­ne fa­bri­ke u Ita­li­ji i Aus­tri­ji, te da ni­ko od to­ga ni­je pra­vio po­se­ban pro­blem, pri­hva­ta­ju­Ä‡i taj pro­ces kao lo­gi­Äan put ka­pi­ta­la i trži­šnog ra­zvo­ja. On is­ti­Äe da je ku­po­vi­nu po­slo­vnih i kan­ce­la­rij­skih pros­to­ra „Ru­di ÄŒa­ja­v­ca“, kao što su to ra­di­li i dru­gi za­in­te­re­so­va­ni kup­ci, oba­vio u šest na­vra­ta to­kom tri go­di­ne, da je sve izve­de­no tran­spa­ren­tno i da po­sje­du­je šest va­li­dnih ku­po­pro­daj­nih ugo­vo­ra. Ćur­Äić ka­Å¾e da ga je ku­po­vi­na tog pros­to­ra uku­pno ko­šta­la oko 20 mi­li­ona KM.

On je u kru­gu „ÄŒa­ja­v­ca“ otvo­rio i no­vi ho­tel „Je­le­na“, is­tog na­zi­va kao što je ho­tel ko­ji po­sje­du­je u Brčkom. Ka­pa­ci­tet ho­te­la sa če­ti­ri zvjez­di­ce je oko šez­de­set so­ba. In­ves­ti­rao je u ho­tel, tvrdi, oko 5.000.000 KM. „U ra­ni­jim fa­za­ma iz­gra­dnje tržnog cen­tra omo­gu­Ä‡io sam za­poš­lja­va­nje oko 200 ra­dni­ka. S otva­ra­njem ho­te­la, ta ci­fra se po­ve­Ä‡a­va uku­pno na 350 ra­dni­ka„, ka­Å¾e Ćur­Äić.

Izvor vijesti: Capital.ba i nezavisne.com

Nema Komentara.
Icon Susreti Banjalucana
Icon Ko je online?
US 3.146.x.x
US 18.189.x.x
US 40.77.x.x
US 18.220.x.x
Icon Anketa
Da li ćete izaći na lokalne izbore 2020. godine?
DA
NE
Icon Video Galerija
Thumbnail
Icon Foto Album
Icon Partneri
BLUSRCU Facebook
 
MemHT Portal is a free software released under the GNU/GPL License by Miltenovik Manojlo