Sinoć je na Ilidži (30.7.2014), održana prva konvencija Stranke BiH dijaspore (i domovine). U prepunoj sali oko 3 sata predstavljani su kandidati na svim nivoima vlasti. Prije nego napravimo kompletniji izvještaj, vrijedi ponoviti razgovor sa predsjednikom Stranke Edinom OsmanÄevićem, podavno voÄ‘enim.
Š. Kadrić
Predsjednik SBiHB Edin OsmanÄević
Edin OsmanÄević, roÄ‘en 1963 u Banjaluci. Magistar ekonomije, oblast Internationel Business Managment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Geteborgu od 2003 godine. Diplomirao na VA KoV-a u Beogradu 1986 te postdiplomske studije na Univerzitetu za politiÄke nauke u Beogradu.
Danas radim kao savjetnik za privatnu ekonomiju u Swed-banci u Geteborgu.
Oženjen, otac troje djece i uspjeÄnih uÄenika, supruga Amra, doktor medicinskih nauka.
U skorašnjim promjenama u rukovodstvu stranke (Stranka Dijaspore BiH) u Skandinaviji se vidi vrlo aktivan nastup na politiÄkoj pozornici, posebno u dijelu koji je direktno veza za ideju politiÄkog okupljanja i djelovanja Stranke. Edin OsmanÄević je Äovjek koji je svakako ponajzaslužniji za to, on je Predsjednik Stranke i naš sagovornik.
OsmanÄević: Nakon 17 marta kad je održana skupština, rukovodstvo stranke je podmlaÄ‘eno i heterogenije u svom sastavu u smislu vjerodostojnijeg odražavanja današnje slike bosansko-hercegovaÄke dijaspore. U njenom rukovodstvu se nalaze graÄ‘ani koji žive u Bosni i Hercegovini, Švedskoj, Kanadi, Australiji, Norveškoj i Danskoj. Za kvalitetne promjene u BiH potreban je angažman, hrabrost, profesionalnost i vjera u vrijednosti tolerancije koje su nekada krasile našu državu i njen bosanski dentitet. Uostalom prisjetimo se iskustva i novije historije Austrije, NjemaÄke i drugih evropskih država, koje su poslije pada fašizma demokratskim promjenama postale ekonomski divovi velike evropske familije. Stranka dijaspore BiH nastoji da u svoje redove primi ljude koji svojim kvalitetom i pragmatiÄnim djelovanjem na terenu su spremni da daju svoj doprinos u ovim demokratskim promjenama.
Medijska oglašavanja Stranke su prije svega u svrsi demantovanja dezinformacija onih politiÄkih subjekata koji BiH vide kao labavu i etniÄki podijenjenu državu i koji svim sredstvima ometaju demokratski razvoj zemlje. Ove snage pokušavaju u svom poznatom stilu da obmane domaću javnosti stvarajući apatiju i utisak da je za sve zlo u državi krivo sve ono što nosi bosanski predznak, u ovom sluÄaju država Bosna i Hercegovina.. One uvlaÄe ponovo narod u igre, orkestriraju mu mržnju prema državi u kojoj živi, doziraju mu ”municiju” te ga politiÄki i ekonomski zastrašuje.
SpecifiÄnost Stranke dijaspore BiH je da ona dijeluje i u zemljama gdje naša dijaspora živi. Veoma aktivni smo bili u odbrani istine o Bosni i Hercegovine doprinoseći odluci Ureda za medije i radija da zabrani prikazivanje propagandnog i historijsko-revizionistiÄkog filma Srebrenica- žrtvovani grad u Skandinaviji. ali i protiv negatora genocida na prostoru Kande i Amerike. Svojim angažmanom u Haškom Tribunalu smo doprinijeli da se ovaj uvaženi sud zainteresuje i oglasi po pitanju istog.
Prije neki dan smo dobili odluku Ureda za medije i radio Švedske, koji je podržao naš zahtjev da se gospodin Gert Fylking oslodi odgovornosti povodom optužbi srbijanskog lobija da je prekšio slobodu javnog mišljenja i podsticanja mržnje prema jednom narodu. Gospodin Gert je samo govorio istinu.
Gospodinu Carlu Bildtu smo jasno poruÄili da nismo zaboravili njegovu sramnu ulogu u SrebreniÄkom genocidu.
B.P: Na politiÄkoj sceni BiH u proteklom periodu su zabilježeni politiÄki nastupi pojedinaca ili Äak odjela stranaka iz dijaspore, ali su sva ona bila vezana za neku od postojećih politiÄkih stranaka, i izuzme li se liÄni politiÄki uspjeh predsjednika SDA u Švedskoj gospodina Emira Polje koji je svoj politiÄki angažman "naplatio" mjestom ambasadora BiH u Norveškoj, predsjednici ostalih "krovnih" organizacija BiH dijaspore (Svjetski savez BiH dijaspore, Namik Alimajstorović i Senada Softić Telalović) su nudili svoje politiÄke usluge Silajdžiću, ali na izborima nisu ostvarili neki rezultat ili taÄnije neki jesu izvjesni Ferhatović iz NjemaÄke ili Teljigović iz Danske ali se nisu proslavili. Ovdje postavljam dva pitanja:
ÄŒija je Stranka dijaspore?
OsmanÄević: Novembra ove godine Stranka dijaspore će napuniti tri godine svog dijelovanja. Odmah nakon osnivanja SD BiH se susrela sa neopravdanim konspirativnim teorijama Äija je to Stranka dijaspore. Razlog ovakvog ponašanja je zasigurno nasljedstvo neodgovornog odnosa prijašnjih predstavnika dijaspore koji su više vodili raÄuna o svojim privatnim interesima nego interesima graÄ‘ana koje predstavljaju.
Stranka dijaspore BiH je nastala kao izraz potrebe dijaspore da se njeni interesi profiliraju kod politiÄkih predstavnika bosanko-hercegovaÄkih vlasti. Ne umanjujući znaÄaj SSDBiH i drugih B-H organizacija u dijaspori, pozitivni napori koje su njihovi predstavnici uÄinili da se odreÄ‘ena pitanja od interesa za dijasporu pokrenu u parlamentarnoj proceduri su ostala mrtva slova na papiru.
Mi smo odmah nakon osnivanja stranke ponudili SSDBiH kao i drugim predstavnicima dijaspore u inostranstvu saradnju u smislu da zajedno politiÄki nastupimo prema našoj državi ali smo naišli na nerazumjevanje i otpor pojedinih predstavnika, vjerovatno iz razloga koje ste vi već pomenuli u uvodnom dijelu.
Danas Stranka dijaspore ima kontakte sa SDU-om (Miro Lazović) i Našom strankom (Bojan Bajić). Nije iskljuÄeno da u budućnosti koaliramo sa nekom strankom koja ima sliÄne programske ciljeve kao i mi.
B.P: I drugo šta je to što je razlikuje od spomenutih politiÄkih nastupa dijaspore u Bosni i Hercegovini preko lidera koji se žele i politiÄki probati a samim tim i ponuditi imidž saradnje sa dijasporom konkertnom politiÄaru ili stranci?
OsmanÄević: Kao što sam ranije pomenuo niko nema pravo da populaciju dijaspore koristi kao sredstvo svoje vlastite promidžbe i interesa. Mi smo svjesni i uvažiti Äinjenicu da i u dijaspori postoji pluralistiÄki i višestranaÄki politiÄki interesi
Ono što SDBiH karakteriše je da je ona zamišljena kao projekat i instrumenat dijaspore koji bi trebao biti upotrebljen od nje same kako bi se njen interes profilirao na terenu. Bosanko hercegovaÄka dijaspora najbolje poznaje svoje probleme a SDBiH je spremna da se bori svim politiÄkim sredstvima za njene interese. Demokratskim izborom predstavnika Stranke dijaspore u parlamentarnoj politiÄkoj debati BiH bi se pokrenula pitanja dvojnog državljanstva, Ministarstva za dijasporu, izmjene izbornog zakona, pokretanje odgovornosti zbog nesprovoÄ‘enja Aneksa 7 dejtonskog ugovora, ukidanje glomazne birokratske administracije kao glavnog korisnika buÄ‘etskih sredstava kao i brojna druga. Stranka dijaspore djeluje iz svoje baze kao transmisija interesa dijaspore prema državi BiH što joj osigurava opravdanost njenog postojanja. Njeni predstavnici su danas aktivni i u politiÄkim strankama sliÄnih politiÄkih programa zemalja u kojima žive i rade, što nam pruža mogućnost lobiranja.
B.P: Lokalni izbori su na pragu, skorašnje iskustvo susjeda ali naše već dvije decenije govori da upravo osustvo uÄešÄ‡a na izborima iz bilo kojih razloga odluÄuje da homogene socijalne (klero-nacionalistiÄke) grupe pobjeÄ‘uju. Šta SDBiH može sugerisati svojim pristalicama, pa i onim koji to još nisu da urade da bi uticali na sudbinu Bosne i Hercegovine i svakako svoje mjesto u njoj?
OsmanÄević: I pored Äinjenice da je Izborni zakon BiH diskriminirajući prema dijaspori, jer nas prisiljava na stalna prijavljivanja i masu dokumenata kako bi potvrdili identitet, Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku, graÄ‘ansku, suverenu, ekonomski jaku državu neće nam servirati niko na poslužavniku već je moramo graditi sami preko naših predstavnika lokalne i parlamentarne vlasti. Zato veoma je važno da graÄ‘ani izaÄ‘u na izbore, i hrabro biraju ljude koji ih ne plaše strahom od ”drugog naroda” već su se svojom kompetencijom, poštenjem i profesionalnošÄu logiÄki nametnuli kao njihovi predstavnici. Ogledalo naše države je naš odnos prema izboru naših predstavnika na lokalnim izborima i moramo biti spremni da sami preuzemo odgovornost u sluÄaju neuspjeha. Svojim glasanjem reći ćete jasno NE genocidu i rezultatima etniÄkog ÄišÄ‡enja i pokazati da vam je stalo do oÄuvanja njenog suvereniteta i integriteta. Ne izlazkom na izbore, ne samo da ste izdali sami sebe te zavjete naših predaka nego i onih koji su ostali da žive u vašim opštinama i koji vjeruju u moguÄnost opstanka BiH kao multietniÄke i multikulturne zajednice.
B.P: Kandidat stranke na izborima u Trebinju, je praktiÄno prvo stvarno pojavljivanje Stranke u politiÄkoj utrci, koliko je to važno?
OsmanÄević: Gospodin Husein Hodžić je Äovjek iz dijaspore koji je na najbolji naÄin pokazao kako se treba boriti za državu BiH koja će biti po mjeri svih njenih graÄ‘ana. Naša suradnja je produktivna i bez obzira na njegov rezultat na izborima, suradnja će biti nastavljena. SuraÄ‘ujemo i sa udruženjem Trebinjaca koje je podržalo gdina Hodžića u njegovoj kandidaturi. Ovaj primjer na najbolji naÄin ukazuje kako stranka može biti upotrebljena kao instrument u izražavanju politiÄke volje biraÄa iz dijaspore.
Pored gospodina Hodžića mi ćemo takođe podržati nekoliko nezavisnih kandidata na lokalnim izborima sa kojima imamo jako dobru suradnju.
Kao što sam već ranije naglasio da bi se politiÄke promjene u BiH ostvarile prvi korak na tom putu je promjena nesposobnih i korumpiranih politiÄara. ÄŒinjenica da u BiH danas imamo veliki broj stranaka jasno pokazuje da naši graÄ‘ani nisu zadovoljni sa današnjom vlasti i da traže nova riješenja za nagomilane probleme u BiH.
B.P: Kako vidite SDBiH u nardenih pet godina?
OsmanÄević: Mi nastavljamo sa izgrdnjom naše infrastrukture i omasovljavanjem Älanstva. Nadam se da će B-H dijaspora uvidjeti znaÄaj postojanje SD BiH kao njenog politiÄkog organizovanja i izraza njene politiÄke volje i podržati je. Moramo se boriti protiv stereotipnih i konzervativnih mišljenja iz onih razloga koje sam već pomenuo. Za dvije godine imamo parlamentarne izbore što nam daje moguÄnost da u entitetskim i državnom parlamentu imamo naše predstavnike.
Spremni smo da suraÄ‘ujemo sa predstavnicima dijaspore u inozemstvu i pravimo koalicije sa svim social-liberalnim politiÄkim strankama u našoj zemlji koji imaju sliÄne politiÄke interese kao i mi. U parlamentima zemalja u kojima djelujemo, preko naših lobija i kontakata gradit ćemo klubove prijatelja Bosne i Hercegovine.
B.P: Kako se boriti za Bosnu i Hercegovinu, kakvu moć ima dijaspora?
OsmanÄević: ÄŒinjenica da Bosansko – hercegovaÄka dijaspora puni državnu kasu BiH sa 4 milijarde maraka godišnje neosporno joj daje pravo da ima svoje predstavnike u politiÄkoj vlasti BiH. Bih dijaspora mora biti svjesna svoje politiÄke i ekonomske uloge i odgovornosti koju ima. Bosnu i Hercegovinu možemo saÄuvati ukoliko se budemo vraćali u mjesta svog prijeratnog prebivališta.Umjesto prodaje naše imovine investirajmo ako to poslovna klima dozvoljava. Vrata svojih kuća moramo otvarati, mezarja i groblja moramo obilaziti, njegujmo uspomene na one koji su ugradili svoje živote u našu državu, pokrenimo proces neriješenih imovinskih odnosa i upišimo je u katastarske knjige. Potiskivanje u zaborav države iz koje dolazimo je negiranje samih sebe, bosanskog identiteta po kojem je prepoznatljiv naš Äovjek kao i osjećaja pripadnosti matiÄnoj državi koja nas je digla i naÄinila nas onakve kakvi jesmo. Bojkojtujmo suradnju sa onim vlastima koji nas već 17 godina obmanjuju sa praznim obećanjima i ništa ne Äine na održivom povratku dijaspore. Kupujmo domaće proizvode i ne dozvolimo (ultra) nacionalistima da nas svojim neodgovornim izjavama dovode u apatiÄno stanje.
Dijaspora može preuzeti ulogu oÄuvanja suvereniteta zemlje ukoliko naÄ‘e snage, umijeća i dobre volje da svoje ljudske, intelektualne, materijalne i finasijske resurse fokusira ka svojoj BiH.
Pocetna > Vijesti > News > STRANKA BIH DIJASPORE U SNAŽNOM UZLETU
3.145.x.x
31/07/2014 12:26 
Administrator 
1037 
Stampaj
PDF
RSS Feeds
Sinoć je na Ilidži (30.7.2014), održana prva konvencija Stranke BiH dijaspore (i domovine). U prepunoj sali oko 3 sata predstavljani su kandidati na svim nivoima vlasti. Prije nego napravimo kompletniji izvještaj, vrijedi ponoviti razgovor sa predsjednikom Stranke Edinom OsmanÄevićem, podavno voÄ‘enim.
