Romkinja Merzijana Šaćiri, majka petnaestogodišnje E.Š. iz
Banjaluke, koja je prošle godine u vezi s oženjenim
muškarcem ostala u drugom stanju i rodila kćerku, kaže da
je majčinstvo mladoj E.Š. jako teško palo jer je premlada da
se brine o bebi, a nema ni osnovne uslove za život.

"Teško je. Ja nisam u mogućnosti da joj pomognem jer imam još djece, plaćam kiriju za kućicu u kojoj nemam ništa, ni osnovne uslove za život, tako da ona s bebom bude u hraniteljskoj porodici u Prijedoru. Šta mogu, premlada je ona za majčinstvo, nije joj lako", priča zabrinuta majka.

Pošto je E.Š. u vezi s tridesetdvogodišnjakom romske nacionalnosti bila dok je još boravila u hraniteljskoj porodici u Prijedoru, Šaćirijeva kaže da nije znala šta se dešava sve do njenog trećeg mjeseca trudnoće.

"Da sam znala da je u vezi s njim rekla bih joj da tako ne treba, ali saznala sam kada je već bila trudna. Ne bi bilo problema da ima muža koji je zaposlen i ima kuću, nema veze što je mlada. Pa i ja sam se udala sa 16 godina i s jednim mužem izrodila 12 djece", kaže Šaćirijeva.

Kod Roma je, kako kaže, normalno da se rano udaju i rađaju djecu, čak se curama od 17 do 18 godina savjetuje da se udaju jer nemaju više šta čekati.

Sve više djevojčica rađa: Sa Šaćirijevom se ne slaže Šaha Ahmetović, predsjednica Udruženja Roma "Veseli brijeg" i radnica u Centru za socijalni rad u Banjaluci.

Ističe da to nije tačno i da je takvih slučajeva više kod djevojčica koje nisu romske nacionalnosti.

"Sada imamo u Centru pet curica koje su se maloljetne udale, a nisu Romkinje. Znači da to nije specifično samo za Rome. Tačno je da za protekle četiri godine imamo dva slučaja maloljetnih Romkinja, od kojih se jedna udala sa 17 godina, a druga je E.Š., koja je ostala u drugom stanju sa 15 godina, ali više ima takvih slučajeva kod djevojčica drugih nacionalnosti", ističe Ahmetovićeva.

Prema njenom mišljenju, krivično djelo je ako čovjek koji ima od 30 do 40 godina živi sa djevojčicom od 15 ili 16 godina, ali ako on ima 19, a ona 15, to može da funkcioniše, jer se mladi tih godina često zaljubljuju.

Primjetno je, kaže Ahmetovićeva, da mladi u seksualne odnose danas ulaze jako rano, što nije dobro, počev od samog rađanja djeteta, do kojekakvih bolesti koje tako mogu dobiti.

"Mi smo u Udruženju imali jedan projekat 'Sprečavanje neželjene trudnoće' pretežno kod Romkinja, ali nismo isključili ni ostale. Smatram da svaka škola treba da uvede seksualno obrazovanje, da to ne bude tabu tema. Već od sedmog razreda trebalo bi da to bude redovan predmet, da se djeci otvore oči o tome", smatra Ahmetovićeva i dodaje da djeca ne treba da se stide da to slušaju.

Zbog toga što se o tome ćuti, kaže Ahmetovićeva, imala je problem da okupi mlade na predavanjima o kontracepciji, a i roditelji su se bunili što se o tome govori maloljetnoj djeci.

"Neće djeca da dođu da slušaju, stide se, bježe, a i roditeljma nije bilo drago, ali kad sam im rekla da je to dobro za njihovu djecu pristali su. Baš jedna doktorica kaže da nema smisla tvrditi da je sramota da slušaju takvo predavanje, a poslije nije sramota da rode sa 13 godina", kaže Ahmetovićeva.

Maloljetnice i stariji muškarci

Da mladi danas sve ranije stupaju u seksualne odnose, čemu svjedoči i porast broja maloljetnih majki koje žive u vanbračnim zajednicama s punoljetnim muškarcima, potvrdili su u Centru za socijalni rad u Banjaluci.

Kažu da u Savjetovalištu za bračne parove sve češće imaju slučajeve vanbračnih zajednica u kojima djevojke imaju manje od 16 godina.

"Pošto je polni odnos s osobom mlađom od 16 godina krivično djelo, mi takve slučajeve odmah prijavljujemo policiji i oni provjeravaju ima li elemenata prisile, podvođenja, silovanja i slično. Najčešće takvi parovi govore da su zajedno iz ljubavi", kaže Snježana Maksimović, diplomirani socijalni radnik i porodični terapeut u Centru za socijalni rad u Banjaluci.

Maksimovićeva dodaje da u Centru uglavnom rade individualno s parom, gledaju da li ima vidova zanemarivanja djece, kakav je socijalni status porodice, te navodi da su te djevojčice koje prerano ulaze u vanbračnu zajednicu uglavnom iz disfunkcionalnih porodica.

"Uglavnom su to kćerke roditelja iz ruralnih sredina, koji primaju socijalnu pomoć i koji pristaju da im se kćerke tako rano udaju", kaže Maksimovićeva.

Ističe da je primijetan porast broja ovakvih bračnih parova jer je prošle godine bilo pet takvih slučajeva, a u prvim mjesecima ove godine zabilježena su tri slučaja.

Prema njenim riječima, najmlađa djevojčica koja je živjela u vanbračnoj zajednici sa starijim muškarcem imala je 14 godina.

Maksimovićeva ističe da se ti podaci ne odnose na romsku populaciju, jer kaže da je kod njih kulturološki prihvaćeno da rano stupaju u brak i rađaju, zbog čega takve slučajeve vanbračnih zajednica ne prijavljuju policiji.

Nezrele za majčinstvo

Sve ranije stupanje mladih u seksualne odnose primijetili su i ginekolozi, koji upozoravaju da fizička spremnost ne znači i psihičku spremnost za taj čin, te ističu da maloljetne djevojke nisu dovoljno zrele za majčinstvo.

Biljana Gojković, šef ginekoloških ambulanti u Banjaluci, kaže da je prema svom dugogodišnjem iskustvu došla do saznanja da se starosna granica stupanja mladih u seksualne odnose znatno smanjila, odnosno da mladi sve ranije ulaze u to.

"Iako su neki mladi fizički sazreli, to ne znači da su psihički zreli za seksualne odnose. Pored toga što to dovodi do sve većeg broja maloljetničkih trudnoća, problem je i u tome što takve osobe nisu dovoljno zrele da odgajaju dijete", govori Gojkovićeva.

Da li će maloljetnica abortusom okončati trudnoću ili će odlučiti da rodi, govori ona, individualna je odluka, koja je u oba slučaja problematična.

"Dosad sam imala nekoliko slučajeva da mi dolaze mlade djevojke, koje su 1991. ili 1993. godište, uvijek zbog trudnoće. S tako mladim pacijentkinjama često dolazi neko od roditelja, ali već kada postoji veći problem, odnosno trudnoća, ne preventivno", ističe Gojkovićeva.

Razvijati svijest kod mladih

U medijima, ali i u školama, kako kaže, trebalo bi da se mladima ukaže na štetnost ranog stupanja u seksualne odnose, kako bi se razvijala njihova svijest o svemu tome.

Duško Deura, specijalista ginekologije i akušerstva i načelnik Službe specijalističko-konsultativnih ambulanti sa dijagnostikama u Domu zdravlja u Banjaluci, kaže da je neophodno da prođe minimalno tri, a optimalno pet ginekoloških godina da bi djevojka postigla zrelost za trudnoću i rađanje, računajući od prve menstruacije.

"Rađanje u vremenu koje ne odgovara ovom periodu praćeno je u većem procentu pobačajima, prijevremenim porodima i ostalim komplikacijama u smislu krvarenja, upala i u krajnjoj liniji operativnog dovršavanja poroda", kaže Deura.

Danica Krunić, načelnica Odjeljenja za srednje obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, kaže da seksualno vaspitanje kao redovan predmet nije uveden u škole ne zato što to nije potrebno, nego zbog toga što je Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju jasno određeno koliko predmeta učenici imaju.

"U školi se o seksualnom vaspitanju razgovara na odjeljenskoj zajednici, gdje razredne starješine govore o osnovnim pojmovima i o onom što je najvažnije za učenike različitog uzrasta. Pored toga, već dvije godine nevladine organizacije u okviru svojih projekata o prevenciji HIV-a i seksualnom odgoju takođe su govorile o seksualnom vaspitanju", ističe Krunićeva.

Prema njenim riječima, dio gradiva u okviru predmeta biologija u potpunosti je posvećen ljudskom tijelu, reprodukciji i samim tim i seksualnom vaspitanju.

Posmatrano na duže staze, kaže Krunićeva, Ministarstvo će nastojati da seksualno vaspitanje bude jedan od modula pri nekom od predmeta kao što je biologija, jer bi taj modul pružio dovoljno informacija učenicima o toj temi.

Krivično djelo

Lana Jajčević, aktivistkinja i projekt koordinator Udruženih žena Banjaluka, smatra da treba da budu kažnjeni i roditelji koji daju saglasnost da im maloljetno dijete živi u vanbračnoj zajednici s punoljetnim muškarcem.

"Roditelji ne mogu dati saglasnost na činjenje krivičnog djela, a to je krivično djelo utvrđeno zakonom. Maloljetna osoba po zakonu u tom dobu ne može sklopiti nikakvu zajednicu i roditelji ne mogu dati saglasnost. Treba kazniti i te muškarce i roditelje djevojčica", kaže Jajčevićeva.

Ako javnost ne bude činila ono što joj je dužnost i ako ne bude primjenjivala zakon, odnosno ako to ne budu činili oni koji su dužni da primjenjuju zakon, kako tvrdi Jajčevićeva, to će davati pogrešnu sliku da to nije zabranjeno.

U Centru javne bezbjednosti Banjaluka potvrdili su da prema Krivičnom zakonu RS vanbračna zajednica punoljetnog lica s maloljetnim licem do 16 godina predstavlja krivično djelo, pri čemu je za izvršioca tog krivičnog djela predviđena novčana kazna ili zatvor od dvije godine.

"Tokom 2008. godine CJB Banjaluka je Okružnom tužilaštvu Banjaluka podnio jedan izvještaj o otkrivanju izvršioca tog krivičnog djela protiv jednog lica. Od početka 2009. godine podnesen je, takođe, jedan izvještaj o otkrivanju izvršioca tog krivičnog djela protiv jednog lica, a rad po još jednom slučaju je u toku", rekao je Zoran Stanišljević, načelnik CJB Banjaluka.

Prema njegovim riječima, razlika između broja prijavljenih slučajeva kojima raspolaže Centar za socijalni rad Banjaluka i broja slučajeva za koje je CJB Banjaluka podnio izvještaje Okružnom tužilaštvu može se objasniti činjenicom da Centar za socijalni rad postupa po svim prijavljenim slučajevima vanbračne zajednice punoljetnog lica ili maloljetnog lica s maloljetnim licem, a krivično djelo je samo vanbračna zajednica punoljetnog lica s maloljetnim licem uzrasta do 16 godina.

"Ako se utvrdi da punoljetno lice živi u vanbračnoj zajednici s licem mlađim od 16 godina, protiv njega se podnosi izvještaj o otkrivanju izvršioca navedenog krivičnog djela", pojasnio je Stanišljević.

Autor: Blaženka Lejić
Izvor vijesti: Nezavisne