Karanovac je dobio ime po imanjima posjednika Karana, Srpske toplice su ranije bile Šeher, a Novoselija naziv nosi po Novom Selu, koje je odredio Sofi Mehmed-paša.

Slavko Podgorelac, književnik, novinara i voditelj emsije "Medaljoni u vremenu" na Radiju RS, rekao je da su u Karanovcu navodno bila imanja posjednika Karana, te da Karanovac opisuje i njemački putopisac Hanrik-Hajnrih Rener na početku 20. vijeka, a Srpske toplice su zapravo bile Gornji Šeher, u prevodu naselje iz kojeg je i nastala današnja Banjaluka.

"Naziv su, u naletu preimenovanja, ustanovile nove vlasti, ne vodeći računa o činjenici da su 'toplice' hrvatski izraz za termalne vode, kao što su Krapinske, Tuheljske, ÄŒateške, a da u Srbiji nema 'toplica' nego postoje banje, kao što su Vrnjačka, Bukovička, Mataruška. Dakle imamo Srpske 'toplice i Banj brdo, nekada Šehitluke, što je kontradiktorno. Brdo je banja, a banje su toplice. Inače, nazivi Gornji Šeher i Novoselija datiraju iz turskog perioda", objašnjava Podgorelac.

Paše u Šeheru

Šeher je uobličio Sofi Mehmed-paša mostom, džamijom i prvim vodovodom, a njegov sljedbenik Ferhad-paša Sokolović grad je uobličio nizvodno u dolini i prvobitno se zvao Donji Šeher.

Novoselija je Novo Selo, začeto još u vrijeme Sofi Mehmed-paše, koji je porijeklom Bugarin, a zamišljao je to kao prostor za ljetni odmor i odmaralište bogataša.

"Svi ovi nazivi su uglavnom nastali u 16. vijeku", naglasio je Podgorelac.

Razvoj Novoselije

Mlađenka Trivić, predsjednica Savjeta MZ Srpske toplice, u sklopu kojih je i naselje Novoselija, kaže da Srpske toplice trenutno imaju oko 6.000 stanovnika, te da ima mnogo povratnika.

"Ima mnogo ljudi povratnika i obično je to starija populacija, koja želi da dočeka tu svoj kraj života, a mladi su ostali u dijaspori. Devedeset odsto povratnika su stariji žitelji, dok mladi ostaju u tuÄ‘ini, jer imaju siguran posao i većinom su završili školu i nastavili tamo svoj život. DoÄ‘u ovdje za vrijeme praznika i godišnjih odmora", kazala je Trivićeva.

 Ona je dodala da je ovo naselje nekada bilo kasaba i nesreÄ‘eno.

"Ovo naselje je bilo kasaba sa trošnim kućicama i dosta smo napredovali u posljednjih 20 godina. Povratnici su dobili kuće u donaciji. TakoÄ‘e, imamo nekoliko privatnih bazena, a još čekamo otvaranje centra za rehabilitaciju gdje je bio bazen", kazala je Trivićeva.

Što se tiče konkretno Novoselije, ona je naglasila da su vozači neoprezni kada je u pitanju ovo naselje.

"Greška je u vozačima, koji ne poštuju ograničenja brzine, i mi ćemo tražiti da, kada budu presvlačili put, postave trotare u Toplicama i Novoseliji, kako bi pješaci bili zaštićeni. Našim vozačima su vibracione trake najbolje barijere kako bi morali da uspore, jer ne poštuju ograničenja", istakla je ona.

Govoreći o infrastrukturi, ona je navela da su sada dobili kanalizaciju, koju su čekali 500 godina.

Pješačka staza bi, prema njenim riječima, trebalo da bude od mosta u Srpskim toplicama do škole u Novoseliji.

KARANOVAC: Boško Vuksan, predsjednik Savjeta MZ Karanovac, naglasio je da naselje danas izgleda ureÄ‘enije i bolje nego prethodnih godina.

"Vlasti su se potrudile da nam unaprijede naselje i ono je danas jedno od naselja pogodnih za život. Imamo oko 3.500 stanovnika, a napokon smo dobili i novi most, čije je otvaranje zakazano za 10 dana. Most je koštao oko dva miliona KM, ali to je simbolična cijena za bezbjednost graÄ‘ana koji su se svakodnevno kretali tim mostom", kazao je on.

Vuksan dodaje da gradski prevoz treba da saobraća češÄ‡e, što bi olakšalo kretanje mještana.

"Nedostaje nam da imamo više polazaka i odlazaka iz našeg naselja, jer smo udaljeni deset kilometara, što nije blizu", naglasio je on.

Ovo je ujedino i poslijednji dio priče o istorijatu naziva banjalučkih naselja, a zahvalni smo na razgovorima Slavku Podgorelcu i predsjednicima MZ.

(Kraj)
Izvor vijesti: Nezavisne