U banjalučkoj Ferhadiji jutros (08.08.) je, prvi put nakon 1993.godine, klanjan Bajram-namaz. Skele i gradilište vjernicima nisu bili prepreka da nakon dva desetljeća praznik dočekaju u ovoj banjalučkoj džamiji. Ove godine Bajram se slavi pod još pomalo izvanrednim uvjetima ali Muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić očekuje da će se iduće godine Bajram-namaz (molitva) klanjati u potpuno obnovljenoj Ferhadiji, iako su trenutno radovi usporeni: „Mi za sada nemamo novca, ali se nadamo da će nam pomoći prijatelji i oni koji mogu“.

Muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić

Podsjeća da je u zidinama Ferhadije prethodnih godina klanjan teravih-namaz (molitva tijekom mjeseca Ramazana op.ur.) nekoliko puta, a nedavno je jednom od njih prisustvovao i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović: "Danas su nam otežani uvjeta zbog ovih skela. Ali to nam je dodatna podrška, što pokazuju brojni vjernici koji su došli. Ne znam kad je bio veći broj klanjača nego danas“.

Vjernici presretni što su ponovo u Ferhadiji

Emir Muftić koji živi u Austriji, došao je da s obitelji proslavi Bajram. Presretan je, kaže, što je ponovo ušao u djelomično obnovljenu Ferhadiju nakon toliko vremena. „Poslije dvadeset godina čovjek se osjeća lijepo. Ovaj dan je poseban za sve muslimane i sve Banjalučane koji su dočekali da se ponovo klanja u Ferhadiji. Ako Bog da uskoro će biti potpuno obnovljena“, kaže Muftić.

Svoju radost ne mogu sakriti ni stariji Banjalučani, među njima je Muharem Ramić:„Istina je da Ferhadija nije još do kraja obnovljena, ali treba biti sretan i mi smo zadovoljni što ona postoji ovdje. Valjda će je uskoro završiti“.

Ferhat-pašina džamija ili Ferhadija

Njegov imenjak, Muharem Kadić, nikada nije napuštao svoj grad. Ima sedmoro djece, svi su rođeni u Banjaluci. Zahvalan je što je doživio da ponovo kroči u ovu džamiju „Kad je srušena, stajao sam s one strane ulice. Naše žene su plakale, a ja sam im govorio – nemojte plakati, biće opet Ferhadije“, kaže Kadić.

Banjalučani, Srbi, koje smo sreli u neposrednoj blizini najpoznatije džamije u ovom gradu, kažu da je odavno bilo vrijeme da se vjerski objekti obnove, da se svakom osiguraju uvjeti i da se moli Bogu kako tko hoće i gdje želi. „Rođen sam ovdje, sjećam se dobro starih vremena. Ferhadija je bila dio mog odrastanja i jedan od simbola Banja Luke“, kaže Vladimir P.

Mnogo mlađi Aleksandar ne pamti staru Ferhadiju, srušena je kada je imao pet godina. Nema kome otići na Bajram, ali je, kaže, ponosan što je njegov grad otvoren za sve ljude i vjere.

„Svi su dobrodošli u ovaj grad. Pozitivno je za Banja Luku što će se obnoviti Ferhadija i što ima mnogo različitih vjerskih objekata“.

Izgrađena u 16. stoljeću, Ferhat-pašina džamija poznatija kao Ferhadija predstavljala je jedan od najznačajnijih spomenika osmanske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Džamiju su 7.svibnja 1993. postavljanjem eksploziva srušili još uvijek nepoznati počinitelji.

Zbog obaveza i posla, Drena Ostojić danas neće posjetiti nikog od prijatelja koji slave Bajram. Nekada se, kaže, to podrazumijevalo.„Imam kome otići, ali ne znam hoću li uspjeti. Moja djeca su više pite pojela kod susjeda muslimana nego kod mene, ja ne znam razvijati“, kroz smijeh objašnjava Drena.

Muftja banjalučki pozvao je, u današnjoj hutbi (obraćanju prije molitve op.ur.), vjernike da iz svog rječnika izbace jezik mržnje, jer on nagriza zdravo društvo.

Medresa i bosanski jezik u školama?

Okupljanje pod skelama

Banjalučki muftiluk jedini je u BiH koji nema vjersku školu. Čamdžić je na veliki muslimanski praznik pozvao nadležne u Republici Srpskoj da se to pitanje što prije riješi.„Mi se nadamo da ćemo tijekom ovih jesenjih dana dobiti dozvolu za gradnju školskog centra, medrese, gdje bi mogli školovati svoje kadrove“, Čamdžić.

Pored izgradnje medrese, muftija banjalučki kaže da se u najkraćem roku mora organizirati učenje bosanskog jezika u školama Republike Srpske. Očekuje da se ovo pitanje riješi već sljedeće školske 2013/2014. godine.