Sudeći po onom kako je krenulo, manjem BeHa entitetu se najcrnje piše, jer je ukupan dug od postojanja entiteta, koncem prošle godine dostigao vrhunac zaduženosti i prema-šio je 4,6 milijardi maraka, ili skoro 54 % bruto domaćeg proizvoda. Od toga dug entitet-skog budžeta iznosi 3 milijarde i 130 miliona, dok zaduženje jedinica lokalne samoupra-ve, Fonda socijalne sigurnosti, i dug javnih preduzeća kao i Investiciono razvojne banke RS-a iznosi više od milijardu i po maraka.

Tačnije posljednjih godina zaduženje je raslo skoro sedam stotina miliona maraka godišnje, tako da se praktično  više ne zna ko kome i koliko duguje, ali se zna da su najveći dužnici budžetski korisnici poput šuma RS-a, Želj-eznica i Kliničkih centara. Među njima prednjači Elektrobijeljina sa milion i 300 hiljada maraka duga, Tehnička škola duguje preko milion, Pošte 958 hiljada, APIF 568, Aero-dromi RS 411 hiljada, Ministarstvo prosvjete 402 hiljade, Skupština opštine Kneževo 322, Laktaši 267, zatvor Foča 103 i još stotine manjih dužnika. Pogrešnom politikom oko stečajnih postupaka vlada je prema nalazima glavne službe za reviziju javnog sektora za-ključila da je u okviru Programa za socijlno zbrinjavanje radnika od donošenja Zakona o stečajnom postupku oko 50 hiljada radnika ostalo bez posla. Najveću odgovornost za ne-uspjeli stečaj i slabu naplatu potraživanja snose institucije RS-a, odnosno Poreska uprava jer su prilikom stečaja od privrede napravili groblja koja ne vrijede ništa navodi Dušan Kovačević potpredsjednik stečajnih upravnika. Osim sahranjenih privrednih preduzeća, vlada se jedino može pohvaliti prekomjernim punjenjem grobalja, i nekakvim nevidljivim kapitalnim projektima u svim krajevima Srpske, koje je najavila premijerka Cvijanović, poput završetka kapitalnog projekta bolnice u Bijeljini, a to kako navodi pokazuje opred-jeljenost vlade da zaokruži velike investicione kapacitete u uslovima restrikcije. Upravo takva laža i paralaža oko kapitalnog projekta bolnice u Bijeljini uzburkala je javnost koja pita, od čega će bolnica da živi i liječi ljude kada većina stanovništva ne radi i krpi kraj sa krajem. No kako se ovdje mnogima odavno ukazao kraj,dovoljno je navesti da se u ovom entitetu jedino ne naplaćuje hitna medicinska pomoć, dok su ostale usluge određene pre-ma cjenovniku Fonda zdravstvenog osiguranja, tako da se reanimacija koja se tretira kao neophodna hitna medicinska pomoć naplaćuje 26 maraka. I pored toga što građani plaća-ju obavezno zdravstveno osiguranje izloženi su dodatnim troškovima tako da ljekarski pr-egled u hitnoj pomoći košta 26 a na terenu 52 marke. I kako se Fond zdravstvenog osigu-ranja nalazi u dubokoj komi oni su poput advokata na mala vrata uveli novi način zarade, davanje ljekarskih savjeta telefonom čije se usluge naplaćuju 2,6 maraka. Sve te činjenice koje se skrivaju od javnosti na kraju su pokazale sve slabosti vlade koja je u ovom entite-tu instalirala bijelu kugu, tako da u 76 područnih odjelenja nije upisan ni jedan učenik a  69 odjelenja pohađa samo jedan đak. U 143 odjelenja su po dva učenika, 23 odjelenja im-aju po tri a 40 po pet učenika, dok je u posljednjih četiri godine ugašeno 56 petorazrednih odjelenja. Eto to je prava slika nekadašnjeg boljeg entiteta kojeg  je do kraja urušila aktu-elna vlast  kapitalnim projektima, od kojih su jedino preživjeli njihovi kapitalci lideri SNSD-a.