Iako je Zdravstveno-sanitarna inspekcija Administrativne
službe Banjaluka u 2008. zabranila prodaju voća i
povrća koje je izloženo štetnim uticajima izduvnih
gasova motornih vozila, prašine i visoke temperature,
veliki broj prodavača ne poštuje ovu odluku.

Prema riječima Novaka Petraša, načelnika Odjeljenja za inspekcijske poslove u Administrativnoj službi grada, Zdravstveno-sanitarna inspekcija redovno kontroliše prodaju voća i povrća u neuslovnim prostorima.

"U toku 2008. godine izdato je osam pismenih rješenja i više usmenih naređenja o zabrani prodaje voća i povrća u neuslovnim prostorima, te je izdato i 27 prekršajnih naloga. Takođe, izrečene su kazne propisane odlukom o sanitarno-higijenskim mjerama", rekao je Petraš.

On je dodao da su različite kazne propisane ovom odlukom.

"Novčane kazne za ovu vrstu prekršaja propisane su navedenom odlukom za pravna lica u iznosu od 500 do 7.000 KM, te za odgovorna lica u pravnom licu od 200 do 1.800 KM. Kazne za vlasnike objekata koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom sredstvima u svojini građana su od 300 do 1.000 KM", istakao je Petraš.

Petraš je dodao da se kazna za fizička lica koja ne poštuju ovu odluku kreće od 100 do 1.000 KM.

S druge strane, prodavači pravdaju ove postupke nedostatkom prostora gdje bi izložili voće i povrće.

"Zaista nemam odgovarajući prostor gdje bih mogla izložiti voće i povrće. U redu je da se neke stvari zakonom regulišu kada je riječ o prodavnicama. Međutim, pojedine odluke dovode u pitanje našu egzistenciju", kazala je vlasnica jedne prodavnice u Boriku.

Ona je dodala da unošenje voća i povrća u radnje utiče na smanjenje prometa prodavnice, što dovodi do mogućnosti njihovog zatvaranja u budućnosti.

Student Neven Đenadija kaže da nije higijenski da voće i povrće stoji ispred prodavnice.

"Veoma često mi se desi da odustanem od kupovine ovih namirnica kada vidim da stoje vani. Podržavam odluku po kojoj je zabranjeno izlagati voće i povrće u neuslovnim prostorima i volio bih da je prodavači više poštuju", rekao je Đenadija.

On je dodao da je primjetio da pojedine prodavnice u gradu voće i povrće drže u neposrednoj blizini ulice, što je za njega neprihvatljivo.

"Primjetio sam nekoliko radnji čiji izlozi izlaze i na trotoar. Zaista ne znam šta gradska uprava radi u vezi sa ovim problemom, ali smatram da to treba riješiti na određeni način", istakao je Đenadija.

Iz uprave grada kažu da je zakonom regulisano korištenje javne površine, za čije korištenje se plaća naknada zavisno od namjene, te da ne postoji jedinstveni kriterijum kojim se određuje veličina izloga, već je to riješeno kroz projektnu dokumentaciju.

Petraš kaže da se tende i nadstrešnice, koje se nalaze u sklopu objekata maloprodaje, smatraju dijelom poslovnog prostora.

"Bitno je da su tende izvedene prema odobrenim urbanističko-tehničkim uslovima. U tom slučaju i u takvim prostorima je dozvoljeno izlaganje i prometovanje voća i povrća", dodaje Petraš.

Prema njegovim riječima, Odjeljenje za prostorno uređenje Administrativne službe grada je zaduženo da predloži tipsko rješenje objekata, koji bi zadovoljili uslove za prodaju voća i povrća ispred prodavnica.

"Može se oprati"

Već nekoliko godina kupujem u prodavnici gdje je voće i povrće izloženo ispred radnje. Bilo bi mi neobično kada bi odjednom ove namirnice morale biti premještene u unutrašnji dio prodavnice, rekla je jedna penzionerka.

Ona je dodala da joj ne smeta prašina na voću i povrću koja nastaje usljed njihovog izlaganja van prodavnice, jer se "sve to može oprati".

Autor: Sanja Bundalo
Izvor vijesti: Nezavisne