SARAJEVO - Haris Silajdžić, bošnjački član Predsjedništva BiH, uputio je pismo predsjedavajućem Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u kojem tvrdi da je trenutna politička situacija u BiH uglavnom rezultat parcijalnog i selektivnog sprovođenja Dejtonskog sporazuma zbog opstrukcija vlasti RS, koje toleriše Miroslav Lajčak, visoki predstavnik u BiH.

"Trenutna politička situacija u BiH nije izazvana retorikom i unutrašnjim svađama, kako je to u svom obraćanju Savjetu bezbjednosti UN-a 5. decembra naveo međunarodni predstavnik u BiH Miroslav Lajčak, nego naprotiv, ta situacija uglavnom je rezultat parcijalnog i selektivnog provođenja Dejtonskog sporazuma zbog opstrukcija vlasti RS", smatra Silajdžić.

Silajdžić je, kako je saopšteno iz Kabineta člana predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti UN-a, pisao povodom Lajčakovog obraćanja pred ovim tijelom. Silajdžić je optužio međunarodnog predstavnika u BiH da je propustio da ponudi bilo kakve mjere koje je njegova kancelarija dužna da preduzme da zaustavi opstrukcije i osporavanja.

"Štaviše, visoki predstavnik nije preduzeo takve mjere duže od godinu dana. Mandat visokog predstavnika je da nadgleda implementaciju Dejtonskog sporazuma, a ne kršenja njegovih glavnih odredaba i principa. Nažalost, realnost je da smo ne samo svjedoci sistematskih kršenja Dejtonskog sporazuma, već smo i pod pritiskom da ponovo pregovaramo o nizu ključnih dijelova Dejtonskog sporazuma samo zbog toga jer vlasti RS odbijaju da ih implementiraju", smatra Silajdžić.

Prema njegovom mišljenju, strategija nekih u međunarodnoj zajednici fokusirala se na okončanje mandata OHR-a i tranziciju u Kancelariju specijalnog predstavnika EU. Silajdžić optužuje Lajčaka da je, prateći strategiju linije manjeg otpora, pružio punu podršku sporazumu lidera SNSD-a, SDA i HDZ BiH o pitanju državne imovine, koji predviđa transfer većine takve imovine entitetima po teritorijalnom principu.

"Podržavajući kompromis, koji je iznuđen opstrukcijama od vlasti RS u vezi s korištenjem državne imovine, visoki predstavnik je podržao soluciju koja suspenduje pravne obaveze i koja de fakto pretvara BiH u državnu zajednicu dva entiteta", smatra Silajdžić.

Bošnjački član Predsjedništva BiH, koji je i lider Stranke za BiH, navodi da je optimista i da iskreno vjeruje da će međunarodna zajednica naći neophodnu političku volju da u potpunosti implementira Dejtonski sporazum i primijeni principe i norme međunarodnog prava u BiH.

"Kada god je takva volja bila prisutna, kao u vezi s reformom odbrane i nekim drugim reformama, ti principi su prevladali. Uskoro ćemo započeti opsežnu reformu Ustava i očekujemo da međunarodna zajednica neće ostati po strani, već da će preuzeti aktivnu ulogu kako bi obezbijedila da novi ustav odražava vrijednosti moderne, multietničke demokratije", smatra Silajdžić.

Silajdžić je optužbe na račun međunarodne zajednice iznio i na jučerašnjoj stranačkoj konferenciji za novinare u Sarajevu, kazavši da njeni predstavnici tolerišu namjeru da se u BiH pod kišobranom Dejtonskog sporazuma sprovodi projekat Slobodana Miloševića.

"Pogled na BiH govori da je Miloševićev projekat živ, a on je mrtav. To međunarodna zajednica toleriše, a zašto to čini treba pitati njih", rekao je Silajdžić nakon sjednice Predsjedništva Stranke za BiH.

U OHR-u su kazali da Lajčak stoji iza svake riječi koju je izgovorio za govornicom Savjeta bezbjednosti UN-a.

"Svaka Lajčakova riječ je odmjerena i tačna. Vrijeme je da domaći političari prestanu da kritikuju međunarodnu zajednicu i da umjesto toga pronađu njihovu odgovornost za BiH. Kada bi se to dogodilo vjerujemo da bi građanima BiH bilo mnogo bolje", kazao je Oleg Milišić, portparol OHR-a.

Koalicije na preispitivanju

Predsjedništvo Stranke za BiH narednih će dana odlučiti o ostanku u koalicijama na državnom i na nivou Federacije BiH, najavio je jučer Haris Silajdžić, predsjednik ove stranke.

"Stvari u tim koalicijama nisu dobre, imamo suštinske razlike oko države ili privrede, a Stranka za BiH je orijentisana prema državi i neće praviti kompromise na račun države ili zakonitosti", kazao je Silajdžić.

Rekao je i da će Stranka za BiH kroz institucije vlasti pokrenuti niz inicijativa za jačanje države i prevazilaženje nadolazeće ekonomske krize, te najavio da je za bh. privredu zatražio kredite od Katara, Jemena i Kuvajta, ali da još nije dobio odgovor.

Član Predsjedništva Stranke za BiH Vahid Hećo naglasio je da bi otvaranje gradilišta za nove energetske objekte otvorilo 5.000 radnih mjesta.

"Projekti u energetskom sektoru i u putnim komunikacijama bi bili nadomjestak za naše kompanije koje su izgubile tržište", kazao je Hećo.

On je rekao da će forum o uticaju ekonomske krize na FBiH koji treba da deblokira izbor strateških partnera za gradnju osam energetskih objekata u FBiH biti održan, navodeći da "SDA mora podastrijeti debele argumente za poništenje ove odluke koju je Vlada FBiH donijela jednoglasno".