Banjalučka sela sve više su suočena sa povećanjem broja
neženja i odlaskom djevojaka u grad, a kako kažu u seoskim
mjesnim zajednicama ako se nešto ne poduzme
po tom pitanju sela će ostati pusta.

Iako je Strategijom razvoja grada najavljeno da do polovine ove godine bude završen projekat "Stimulativne mjere za sklapanje brakova i život u seoskom području", još ništa nije urađeno tako da se problem neženja iz dana u dan produbljuje.

Milorad Aljetić, predsjednik Savjeta MZ Pavići, kaže da u njihovom selu od oko 250 domaćinstava ima 60 neženja, a da je najveći problem taj što nema djevojaka koje bi ostale na selu i većina ih je trbuhom za kruhom otišla u grad.

"Nemamo osnovne uslove za život, tako da na neki način i razumijem djevojke. Neće niko da živi u selu u kojem nema prevoza i mora da se pješači po 15 kilometara do prvog autobusa kojim se može otići u grad, dok momci ostaju da čuvaju domaćinstvo i poslije smrti roditelja ostaju sami", naglašava Aljetić i dodaje da ako se ovako nastavi selo Pavići će nestati.

Ljubomir Sladojević, predsjednik Savjeta MZ Kola, kaže da nemaju evidenciju o broju neženja, ali da je to veliki problem u svim seoskim područjima.

"Razloga ima više, djevojke neće da žive na selu jer misle da je to težak život, a momci se sve pasivnije odnose prema ovom problemu i ističu da nije problem u njima. Drugi razlog je i rat, jer su momci koji su stasali za formiranje porodice izgubili po pet godina života", napominje Sladojević.

Projekat "Stimulativne mjere za sklapanje brakova i život u seoskom području" predviđen Strategijom razvoja grada ima za cilj sprečavanje dalje depopulacije sela prvenstveno iz egzistencijalnih razloga, tako da bi se stimulativnim mjerama mladi opredijelili za zasnivanje porodice na selu.

Dodjela poljoprivrednog zemljišta bez naknade, oslobađanje od plaćanja lokalnih poreza na određeno vrijeme, smanjenje komunalnih taksi i naknada, dodjela građevinskog materijala za obnavljanje stambenih jedinica, bespovratna novčana sredstva za porodice sa troje i više djece, subvencionisanje kamatnih stopa za preduzetničke kredite, podjela poljoprivrednih mašina, stoke i sadnica samo su neke od mjera koje su navedene u ovoj strategiji razvoja, a koje bi trebalo da animiraju mlade da ostaju na selu.

Potencijalni implementatori ovog projekta su Gradska razvojna agencija, Centar za razvoj sela i Odjeljenje za društvene djelatnosti Administrativne službe grada, a čitav projekat prema strategiji koštao bi oko šest miliona KM.

Tridesetpetogodišnji neženja Milutin R. iz Aginog Sela pokraj Banjaluke kaže da u selu ima oko 200 domaćinstava i oko 80 neženja, što nikada nije bilo.

"Izgubio sam svaku nadu. Imao sam i cura, ali na kraju se završi fijaskom jer ne žele da žive na selu, a ja neću u grad da budem gladan. Selo je čudo, ko hoće da radi imaće svega i ni u čemu neće oskudijevati, žalim ljude koji sa sela pobjegnu u grad misleći da je tamo raj i vrate se nakon nekoliko godina kao veća bijeda nego kad su otišli", naglašava Milutin.

On dodaje da je najveći problem što djevojke neće da ostaju na selu, a i roditelji djevojaka "sve čine kako bi ih izvukli i smjestili u grad".

"Problem je to što ova situacija nikoga ne interesuje. Ako se ovako nastavi, u selima oko Banjaluke za 50 godina neće biti niko jer kod mene u selu sad ima 80 odsto ljudi starijih od 50 godina, s tim da se svakodnevno mlađi ljudi sele u grad, a ovamo će se vjerovatno vratiti samo da umru", naglašava Milutin.

On dodaje da je u selu u zadnjih pet godina urađeno mnogo, ali da je to prekasno za oživljavanje sela jer se ljudi koji su otišli u grad rijetko vraćaju.

Dvadesetogodišnja Slobodanka P. iz istog sela kaže da joj je života na selu preko glave i da jedva čeka da završi školu i ostane u gradu.

"Na selu nema normalne kafane za izaći, ambulanta je u katastrofalnom stanju i najviše je starijih ljudi, tako da u selu vlada nekakvo sivilo, a sve to utiče na nas mlade da pobjegnemo odavde", ističe Slobodanka.

Autor: Uroš Vukić
Izvor vijesti: Nezavisne