Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika Evropskih
gradova Banjaluka se, kao jedini grad iz BiH, nedavno
pridružila porodici evropskih gradova.

Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, kaže da je to samo još jedno priznanje, koje daje i mogućnosti da grad dobije i finansijsku podršku međunarodnih institucija.

Ističe da su u toku radovi na realizaciji vrlo značajnih projekata za grad, pa će tako, između ostalog, Banjaluka prvi put otkad postoji dobiti i jedan pravi olimpijski bazen.

I novi gradski stadion, čija je gradnja planirana na Banjalučkom polju, najavljuje Davidović, ispunjavaće sve standarde FIFA i UEFA. Grad je obezbijedio lokaciju, a obezbijediće i infrastrukturu.

"Vlada RS će se pobrinuti za samu gradnju. Postoje realne pretpostavke da stadion bude završen u naredne tri do četiri godine", kaže gradonačelnik Banjaluke.

NN: Banjaluka je primljena u Asocijaciju evropskih gradova i Vi ste jedini potpisnik iz BiH Sporazuma gradonačelnika evropskih gradova. Šta to konkretno znači za Banjaluku?

DAVIDOVIĆ: To je samo još jedno priznanje za naš rad i satisfakcija Banjaluci, što dokazuje da veoma vrijedno i ispravno radimo. Jedino je Banjaluka iz BiH pozvana, a s prostora bivše Jugoslavije još samo Zagreb. Banjaluka se time pridružila porodici evropskih gradova, a Sporazumom gradonačelnika daćemo svoj doprinos smanjenju posljedica globalnog zatopljavanja i smanjenju ugljen-monoksida u atmosferi.

Pitanje zagađenja nije samo globalno pitanje, već i lokalno. Ukazana je čast Banjaluci da potpiše taj sporazum i da do 2020. godine raznim mjerama smanji emisiju ugljen-dioksida za 20 odsto te da počne koristiti energiju iz obnovljivih izvora. To je vrlo ozbiljan zadatak i za to se moramo pripremiti. Za godinu dana moramo dati akcioni plan. To nam daje određene mogućnosti da grad Banjaluka dobije i finansijsku podršku međunarodnih institucija.

NN: Kakva je saradnja Banjaluke s gradovima u regionu?

DAVIDOVIĆ: To je jedan od prioriteta grada Banjaluka. Mi smo jednostavno shvatili da Banjaluka mora biti u porodici evropskih gradova i danas zvanično imamo 13 gradova partnera s kojima smo potpisali ugovore. Od tih 13, dva grada su prošle godine bili evropske prijestonice kulture. Ove godine to je Pečuj iz Mađarske. Sa delegacijom tog grada, koja dolazi u Banjaluku, potpisaćemo ugovor o kulturnoj saradnji. Ta saradnja je skinula nekakav animozitet prema Banjaluci, koji je postojao zadnjih godina. Danas se nama javljaju evropski gradovi koji žele saradnju s Banjalukom.

NN: Budžet grada je oko 184 miliona KM. Koji su prioritetni projekti u ovoj godini s obzirom na sve izraženiju ekonomsku krizu?

DAVIDOVIĆ: Kada je pravljena koncepcija budžeta bili smo u velikoj dilemi kako postupiti zbog najava krize i išli smo po instrukcijama Ministarstva finansija. Smatrali smo da imamo preduslove da ispunimo budžet i nismo imali nikakvih parametara o krizi. Taj budžet je koncipiran tako kako jeste i prema tome pratićemo situaciju i donositi mjere u zavisnosti od mjera koje se donesu na nivou RS. Budžet je usmjeren u sve one projekte koji su u nadležnosti lokalnih zajednica. U ovoj godini krize investicije su ono što treba forsirati, jer one mogu samo donijeti korist i zaposliti građane. Budžet ima blagi naglasak na razvojnu komponentu tj. na realizaciju projekata infrastrukture i svi budžetski korisnici će biti isfinansirani u skladu sa zakonom. Kada gledamo priliv sredstava u budžet u odnosu na prethodnu godinu, on je nešto niži za neka dva-tri procenta. To može biti signal da je to refleksija krize, ali januar je poznat kao nestandardan mjesec što se tiče prihoda. U slučaju da dođe do manje realizacije punjenja budžeta preduzećemo određene mjere kako bismo to amortizovali.

NN: Hoćete li smanjiti plate u administraciji?

DAVIDOVIĆ: Ispoštovaćemo mjere Vlade RS. Znamo da su plate u gradskoj administraciji pod lupom javnosti i smatram da one nisu velike. Želim da naglasim da je puno bitnije da mi dobro tretiramo i da smo na usluzi građanima Banjaluke i niko onda neće postavljati pitanja kakve su nam plate. A ako budu nezadovoljni našom uslugom, imaju pravo da postavljaju pitanja i naših plata.

NN: Banjaluka je bila poznata po velikoj ekspanziji u građevinarstvu? Imate li podatke u toku ova dva mjeseca da li je smanjen pritisak, odnosno priliv zahtjeva za građevinske dozvole?

DAVIDOVIĆ: Što se tiče te oblasti, januar i februar opet nisu karakteristični, ali krajem marta ćemo moći da vidimo reflekcije krize i na tu oblast. Prema informacijama koje mi imamo, potražnja za stanovima u Banjaluci je u padu. Da li je to privremena pojava ili ne, vidjećemo u budućnosti.

NN: Koji su veliki projekti u fazi realizacije?

DAVIDOVIĆ: U toku je realizacija pet-šest projekata. Počeću od mosta kod "Incela", a dobićemo i prvi put otkad Banjaluka postoji jedan pravi olimpijski bazen. U toku su radovi na realizaciji vrlo značajnih projekata za grad, a to je novo groblje u Vrbanji. Riješićemo za 20-30 godina problem sahrana. Imamo rekonstrukciju puta prema Slatini i opštini Laktaši. To su samo neki projekti koji su u toku i za koje smo obezbijedili sredstava. Imamo tri izuzetno bitna projekta kada je u pitanju vodosnabdijevanje u seoskom području. Neki od tih projekata su Gašića vrelo, Crno vrelo i treći projekat koji će riješiti problem Manjače.

NN: Šta je s hotelom "Palas" i novim stadionom?

DAVIDOVIĆ: Najavljen je početak rušenja starog "Palasa" i tu će da nikne jedan čitav hotelski kompleks s kongresnim centrom. Očekujemo da se završi procedura privatizacije Robne kuće "Boska" i da se izvrši njena rekonstrukcija da dobije moderniji izgled. Dalje, na kompleksu preko puta "Ekvatora" prema Regulacionom planu treba da bude izgrađen poslovni centar, a treba da bude i rekonstruisan neboder i time bi centar grada dobio znatno drugačiji izgled. Takođe, ušli bismo u projekat rekonstrukcije tvrđave Kastel i on bi bio realizovan po principu javno-privatnog partnerstva, odnosno s privatnim sektorom koji bude imao za to interesa. To su veliki značajni projekti. Imamo u planu izgradnju i rekonstrukciju nekoliko vrtića. Što se tiče zdravstva, imamo u planu nekoliko novih ambulanti, a cilj nam je da svako veće gradsko naselje ima svoju ambulantu.

NN: Građane interesuje i stadion, jer ste pokrenuli kampanju "Mi gradimo".

DAVIDOVIĆ: Što se tiče stadiona, radi se o vrlo značajnom i velikom projektu. Mi smo ušli u to, ali zbog složenosti projekta moramo ići u tačnim fazama određenim koracima. Prvi korak smo završili, a to je odabir idejnog rješenja, koje se, prema našim saznanjima, dopalo svima koji se time bave, sportskim radnicima i građanima. Sljedeći korak je izrada izvođačkog projekta, što je vrlo složen posao. Imali smo sastanak u petak u Ministarstvu porodice, omladine i sporta, na kojem smo govorili o završetku postupka izbora projektantske kuće koja će to uraditi.

NN: Ko će to finansirati?

DAVIDOVIĆ: Ideja je sljedeća: postojeći Gradski stadion ne može zadovoljiti potrebe grada i ulaziti u njegovu rekonstrukciju bi bilo besmisleno, jer ne zadovoljava nikakve kriterijume. U dogovoru s Vladom RS novi stadion ne bi bio samo banjalučki, već bi bio stadion RS i ispunjavao bi sve standarde FIFA i UEFA. Grad je obezbijedio lokaciju na Banjalučkom polju, a sama ta lokacija košta oko 50-60 miliona KM. Grad će obezbijediti i infrastrukturu, kao što su pitanja snabdijevanja vodom i energijom, a Vlada RS će se pobrinuti za samu gradnju. Institucijama RS pripašće stari stadion, gdje će biti građeni neki novi objekti, vjerovatno za Skupštinu RS. Postoje realne pretpostavke da će stadion biti završen u naredne tri do četiri godine.

NN: Da li je planirana rekonstrukcija Sportske dvorane "Borik"?

DAVIDOVIĆ: Što se tiče Sportske dvorane "Borik", ona zaslužuje potpunu rekonstrukciju i već je prestara. Novim projektom predviđena je njena i rekonstrukcija dvorane "Obilićevo". U planskoj dokumentaciji grada imamo i predviđenu izgradnju rukometne dvorane i ona će biti građena po principu javno-privatnog partnerstva. Volio bih da već iduće godine krenemo u realizaciju tih projekata.

NN: Banjaluka je ove godine domaćin Svjetskog prvenstva u raftingu, što je veoma dobra turistička prezentacija grada. Šta gradska uprava radi na projektu razvoja turizma?

DAVIDOVIĆ: Turizam u Banjaluci mora da se razvija življe i bolje. Banjaluka ima turističke potencijale i punudu i zajedno sa drugim opštinama možemo napraviti jednu dobru turističku ponudu. Svjetsko prvenstveo u raftingu je nešto što će sigurno biti značajno za razvoj turizma. Veliki broj ljudi u svijetu spada u ljubitelje raftinga i bavi se raftingom. Vrlo je teško dobiti bilo kakvo svjetsko prvenstvo ali mi smo uspjeli zahvaljujući prvenstveno našem Rafting klubu "Kanjon". Razvoj turizma u Banjaluci doprinijeće ukupnoj ponudi za turiste u BiH.

Ljudi će pamtiti ono što smo dobro uradili

NN: Koliko je teško biti gradonačelnik Banjaluke? Kakva je ta druga strana medalje kada je u pitanju Vaš posao?

DAVIDOVIĆ: Hvala vam na tom pitanju, jer ste Vi jedan od rijetkih koji ste mi to pitanje postavili. Ljudi koji su na visokim funkcijama, kao što je funkcija gradonačelnika, uvijek su pod lupom javnosti i kritika i ponekad na ružan način. Ovo nije posao kao posao direktora neke firme ili inženjera. Gradonačelnik je nosilac izvršne vlasti i moj posao je da izvršavam odluke Skupštine grada i da rukovodim gradskom administracijom, jer sam odgovoran za sve što se u gradu dešava. Kada je nešto dobro, onda su mnogi zaslužni, a kada je nešto loše - gradonačelnik je dežurni krivac. Ali moja funkcija je takva da moram da budem dobar menadžer. Postoje mnoge oblasti kojima se moram baviti sa svojim saradnicima. Lično nemam velikih zahtjeva i velikih prohtjeva. Živim normalno, nemam potrebe da se po gradu krijem od nekoga. Sigurno da mi prija kada mi ljudi priđu na ulici i razgovaraju, ali nekada i primate kritike kada građani nisu nečim zadovoljni. Kada svaki dan gledate ljude koji su u teškoj materijalnoj situaciji to je loša strana posla. Funkciju gradonačelnika nije nimalo lako obavljati, ona je takva da će vas ljudi pamtiti i po onom što ste dobro radili, ali i po lošem.

Nikada neću reći da sam ja nešto sam napravio, već da je to napravljeno za vrijeme dok sam ja bio gradonačelnik.

Autor: Dragan Jerinić
Izvor vijesti: Nezavisne