Od 63.000 katolika banaluÄke biskupije, koliko ih je prije rata živjelo na podruÄju današnje RS, kraj 1995. godine doÄekalo je oko 7.400. Krajem 1999. godine bilo ih je još manje – 6.096. Povratak prognanima je bio onemogućen, a stariji ljudi su umirali. A 15 godina kasnije Hrvata u RS je svega 4.054.
Ovo su podaci koje je danas saopštio banjaluÄki biskup Franjo Komarica, koji je istakao da sve dosadašnje garniture politiÄara iz RS, ali i iz BiH, kao i iz Hrvatske, nisu mnogo marili za sve potpisivane dogovore i mirovne sporazume, kao ni za meÄ‘unarodne konvencije o ljudskim pravima.
Sve do danas, istakao je Komarica, niko nije htio da omogući ogromnom broju prognanika i izbjeglica, katolicima i nekatolicima, da ponovo doÄ‘u u posjed jednog od najneupitnijih ljudskih prava – prava na rodni kraj i svoju domovinu.
- I uz ovu, dvadesetu godišnjicu poÄetka definitivnog izgona katolika iz ovog dijela moje biskupije, dužnost nam je podsjetiti na gorku i bolnu istinu ozakonjena jednog fašistoidnog i genocidnog projekta etniÄkog ÄišÄ‡enja od strane mnogih naših savremenika koji su tokom ovih 20 godina bili na odgovornim politiÄkim pozicijama, rekao je Komarica.
PoÄetku definitivnog izgona katolika s podruÄja banjaluÄke i susjednih opština prethodili su, istakao je Komarica, veoma dramatiÄni dani.
- Tada su Banjoj Lukom prolazile kolone izbjeglica srpske nacionalnosti s podruÄja samoproklamovane RSK. U periodu od 14. avgusta do kraja 1995. godine samo preko Save izmeÄ‘u Srpca i Davora napustilo je svoj rodni kraj iz banjaluÄke regije 20.836 prognanih katolika i Bošnjaka, podsjetio je Komarica.
Autor: G. D.
Izvor vijesti: Dnevni Avaz