Ovdje smo da svi zajedno živimo, cijela BiH, kaže banjalučki muftija. Muslimanski vjernici 7. maj obilježavaju kao Dan džamija, u znak sjećanja na datum kada je 1993. godine u Banjaluci srušena džamija Ferhadija


Slika mjesta sa kojeg su vlasti Republike Srpske pokušale da uklone svaki trag vjerskog, kulturnog i historijskog identiteta muslimana – Bošnjaka u Banjaluci, danas je potpuno drugačija.

Ekipa Anadolije se uvjerila da Ferhadija, koja se prema zahtjevu UNESCO-a obnavlja u svom izvornom obliku i u koju se strpljivim radom uz nadzor vrhunskih stručnjaka ugrađuju svi njeni dijelovi koji su spašeni s deponija otpada, polako poprima svoj konačni oblik.

Banjalučki muftija Edhem Čamdžić, rekao je da Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, ne samo na radost ovdašnjih vjernika nego i svih ljudi dobre volje, polako buja i raste.

„Posebno nam je drago da Ferhadiju prati UNESCO, jer je ona i bila pod zaštitom UNESCO-a i ona će, ako Bog da, i ubuduće biti pod zaštitom UNESCO-a“.

Dinamika radova na obnovi Ferhadije, naglašava muftija Čamdžić, uvjetovana je dotokom sredstava.

„Veliki nam je problem finansijske prirode. Mi smo imali i mamo veliki broj značajnih ličnosti iz cijelog svijeta, od Amerike, Evrope i islamskih zemalja, koji se dive i obećavaju da će pomoći novčano, međutim, nemamo novca i oni su nam problem ove godine. Imamo i dugova, očekujući da će oni koji su obećali da će nam priteći u pomoć“, nada se banjalučki muftija. Ističe i pomoć Republike Turske.

„Nama je TIKA, turska vladina organizacija za revitalizaciju i obnovu ovakvih objekata, pomogla prije tri godine, kada je bio njen direktor gospodin Nevzet . Prošle godine, kada je bio turski ministar spoljnih poslova Ahmed Davutoglu na Ferhadiji, rekao je da radovi ne smiju stati. Radovi će stati, rekao je, kada Ferhadija bude završena“, istakao je Čamdžić.

Dan džamija za muslimanske vjernike ima i dodatnu težinu. Prije jedanaest godina, 7. maja 2001, srpski esktremisti su u Banjoj Luci spriječili polaganje kamena temeljca koji je simbolično trebao označiti početak obnove Ferhadije. Pred lokalnom policijom, koja nije adekvatno procijenila bezbjednosne aspekte ovog događaja, i naočigled velikog bora domaćih i međunarodnih zvaničnika, dogodilo se etničko nasilje nad muslimanskim vjernicima nezabilježeno od kraja rata u Bosni i Hercegovini. Činjenicu da je musliman i vjernik, svojim životom platio je Murat Badić, čije ubice do danas nisu otkrivene niti procesuirane.

„Prilikom polaganja kamena temeljca za Ferhadiju cijeli svijet je vidio onu dramatičnu situaciju, puno je materijalne štete naneseno, jer je zapaljeno puno autobusa. Ljudi su bili kamenovani, ja se sjećam posebno austrijskog ambasadora, ili biskupa Franje Komarice i mene. Bili smo pogođeni kamenjem i nekoliko mjeseci je bilo crno na našim dijelovima tijela. Ja se nadam da se nikada i nigdje tako nešto neće ponoviti, ali uistinu hoću odgovorno da kažem da se danas situacija promijenila“ rekao je Čamdžić.

Banjalučki muftija ne krije da još uvijek ima povremenih provokacija, verbalnih napada , napada na vjerske objekte: „Ova djela i čini kroz koje nas pokušavaju poniziti, ali to ni na koji način neće i ne može utjecati na odluku povratnika da nastave život u svom rodnom gradu i u svojoj vjeri“.

„Ovdje smo da svi zajedno živimo, cijela BiH, pa i Sarajevo, pa i Banja Luka je sviju nas zajedno. Ja na tome radim sa svojim kolegama imamima i islamskom zajednicom. Na to nas stalno upozorava i naš uvaženi reisu-l-ulema Mustafa Cerić da što više razvijamo dobre međuljudske odnose, da razvijamo toleranciju, suživot i dijalog. Dijalog ne smije imati alternative. I dijalog, toleranciju i suživot je Ferhadija slala“, poručio je muftija Čamdžić u razgovoru za agenciju Anadolija.

Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija, izgradjena je 1579. godine u klasičnom otomanskom stilu. Gradnju džamije finansirao je bosanski sandžak-beg Ferhat-paša Sokolović. Ferhadija je preživjela brojne ratove, ali su je prije 19 godina srušili srpski ekstremisti, zajedno sa još 15 banjalučkih džamija. Dijelovi kamenih blokova Ferhadije pronadjeni su na otpadu u blizini Banjaluke. 2006. godine počela je obnova džamije Ferhadija, nakon što je 2001. propao pokušaj polaganja kamena temeljca zbog incidenata koje su izazvali srpski ekstremisti.

Tokom rata u BiH, prema podacima Islamske zajednice, srušeno je 614 džamija, 557 mesdžida, 954 mekteba, 1.425 vakufskih objekata, 90 turbeta i 15 tekija. Do danas su bh. muslimani, vlastitim sredstvima i uz pomoć domaćih i stranih donatora, obnovili značajan dio porušenih džamija.

VIDEO:


Izvor vijesti: Dnevni Avaz